Crna Gora zatvorila 11 gradova i opština

Umjesto odluke o zatvaranju države, što je u dva navrata tražio predsjednik Milo Ðukanović, nadležni u Crnoj Gori su odlučili zatvoriti 11 gradova i opština, u kojima se zabranjuje rad tržnih centara, kladionica i fitnes centara.

Ova mjera će važiti narednih sedam dana, prenosi Tanjug.

Pooštrena mjera važi za gradove i opštine koji imaju 14-dnevnu stopu incidence na 100.000 stanovnika veću od 800, a to su: Podgorica, Budva, Tivat, Herceg Novi, Ulcinj, Cetinje, Nikšić, Plužine, Bar, Kotor i Pljevlja.

Također je zabranjeno kretanja stanovnika izvan tih opština, izuzev za ranije definirane izuzetke i uz potvrde, saopćio je Igor Galić, direktor Instituta za javno zdravlje (IJZ) Crne Gore.

Pooštrene epidemiološke mjere

Galić je rekao da se novim epidemiološkim mjerama zabranjuje rad ugostiteljskih objekata, osim za goste hotela.

U navedenim gradovima nastava će se obavljati online nastava u školama od četvrtka.

Granice sa susjednim zemljama ostaju otvorene, a crnogorski državljani i stranci sa stalnim ili privremenim boravkom u Crnoj Gori, kao i stranci, osim ako ulaze iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Kosova ili Albanije, moraju priložiti negativan rezultat PCR ili brzog antigen testa, ne starijeg od 48 sati ili pozitivnog serološkog nalaza na antitijela, ne starijeg od mjesec dana.

Policijski sat u Crnoj Gori ostaje na snazi, a na konferenciji za medije je rečeno da će izlazak iz objekta stanovanja nakon 21:00 sat i nenošenje maski ubuduće biti posebno kažnjavano.

Traže pomoć EU-a i NATO-a

Crnogorski zdrastveni sistem je pred pucanjem, ustvrdio je u srijedu ministar vanjskih poslova Đorđe Radulović u pismu šefovima diplomatije zemalja Evropske unije i NATO-a, zatraživši od njih da hitno pomognu Crnoj Gori u borbi protiv korona virusa.

Istovremeno, zdravstvene vlasti Crne Gore donijele su odluku o pooštravanju epidemioloških mjera.

U pismu crnogorskog šefa diplomatije od 4. marta, zatražio je od zemalja članica da, ukoliko su u mogućnosti, u Crnu Goru hitno pošalju liječnike, tehničare i ostalo medicinsko osoblje, prenosi Hina, pozivajući se na podgorički dnevnik Pobjeda.

Apelom, o kojem ranije nije bila informirana crnogorska javnost, traži se podrška u okviru Mehanizama civilne zaštite (EU Civil Protection Mechanism) da bi se epidemija u Crnoj Gori pokušala staviti pod kontrolu te se navodi kako je pomoć kroz slanje liječnika i ostalog medicinskog osoblja hitno potrebna.

Teško pogođena pandemijom

Crna Gora je trenutno jedna od zemalja koje su najteže pogođene korona virusom u Evropi, bilježi visok nivo lokalne transmisije, kao i veliki broj hospitaliziranih pacijenata u svim djelovima zemlje.

“Liječnici i medicinsko osoblje su gotovo iscrpljeni”, upozorio je Radulović, dodajući da “situacija uzima danak i u velikom broju žrtava”.

Ministrica zdravstva Jelena Borovinić Bojović izjavila je kako je situacija teška, ali da “zdravstveni sistem nije pred pucanjem”, kako je naveo Radulović u pismu.

Rekla je da pomoć izvana u ovom trenutku nije potrebna, ali da je potrebno planirati stvari ukoliko Crna Gora dođe u takvu situaciju.

“Zdravstveni sistem nije pred pucanjem. Značajno jest opterećen, ali apel je da se sistem sačuva. U ovom trenutku nemamo deficit doktora i osoblja“, kazala je crnogorska ministrica zdravstva, istakavši da je sa Zavoda za zapošljavanje angažirano 230 medicinskih sestara i pet doktora.

Visok broj novozaraženih

Crna Gora je već sedmicama među vodećim zemljama u svijetu prema broju novozaraženih na dnevnom nivou, a nedavno je ušla i na listu prvih 10 država prema broju preminulih na 100.000 stanovnika.

U toj zemlji već sedmicama prosječan broj novozaraženih iznosi više od 500 slučajeva dnevno, što je skoro 0,1 posto crnogorske populacije.

Korona virusom trenutno je zaraženi više od 9.000 građana Crne Gore, ili 1,5 posto stanovnika te zemlje, a od posljedica zaraze od početka pandemije preminulo je 1.100 osoba.

Kašnjenje s vakcinacijom

Vakcinisanje u Crnoj Gori počelo je ruskom vakcinom Sputnik V, a 2.000 doza ta država dobila je kao donaciju od Srbije.

Od tada je u Podgoricu dopremljeno još 10.000 doza ruske vakcine, koje je kupila crnogorska Vlada i 30.000 doza Sinofarmove vakcine, koje je Crnoj Gori donirala Kina.

Crna Gora kasni s vakcinacijom, na što je utjecala i promjena vlasti, a prethodna i sadašnja vlast prebacuju krivicu jedni na druge.

Nova vlast dogovorila je kupovinu 50.000 doza ruske vakcine, a u toku su pregovori za još 200.000 doza.

Prethodna vlada je prijavila potrebe za vakcinom preko međunarodnog mehanizma COVAX, ali je kasnila s davanjem potrebnih garancija.