Topić: Nulta tolerancija za podršku ratnim zločincima

Zahtjev visokog predstavnika međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovine Valentina Inzka Narodnoj skupštini bh. entiteta Republika Srpska da poništi odlikovanja osuđenim za ratne zločine analitičari vide kao pojačan angažman međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini i jasnu poroku odbacivanja politike veličanja ratnih zločinaca, što danas nije slučaj u zemlji u kojoj je rat od 1992. do 1995. godine odnio oko 100.000 života.

Tanja Topić, politička analitičarka iz Banje Luke, Inzkovo pismo ocjenila je kao izraz nulte tolerancije za podršku ratnim zločincima, podsjećajući da su isto stajališe ranije iskazali neki drugi međunarodni zvaničnici, koje Inzko ovog puta dodatno naglašava.

Inzko je ultimativno od parlamenta RS-a zatražio da poništi ranije odluke o dodjeli priznanja osobama koje su pravomoćno osuđene za ratne zločine. Mediji u Bosni i Hercegovini u srijedu su imali uvid u pismo koje je Inzko 27. januara uputio predsjedniku Narodne skupštine RS-a Nedjeljku Čubriloviću, istaknuvši kako je u savremenoj Evropi neprihvatljivo bilo kakvo veličanje osoba osuđenih za ratne zločine. Stoga, naveo je, parlament ovog entiteta mora povući svoje odluke iz 2016. godine kojima je dodijelio posebna priznanja osobama poput Radovana Karadžića, Momčila Krajišnika i Biljane Plavšić.

Skinuta ‘Karadžićeva’ ploča

Parlamentom je tada, kao i sada, predsjedavao upravo Čubrilović, zastupnik jedne od manjih stranaka koje su dio koalicije predvođene Savezom nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika.

“Vama i Narodnoj skupštini RS-a dajem rok od tri mjeseca, do kraja aprila 2021. godine”, naveo je Inzko postavljajući rok za provedbu ovog zahtjeva.

Podsjetio je kako je sa studentskog doma na Palama u decemru prošle godine skinuta ploča koja je označavala kako je ta ustanova nazvana po Radovanu Karadžiću, bivšem čelniku bosanskih Srba, koji je zbog ratnih zločina, uključujući genocid počinjen u Srebrenici, pravomoćno osuđen na kaznu doživotnog zatvora.

Ploča je skinuta nakon što je Inzko također to direktno zatražio od sadašnjeg predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorada Dodika, koji je tu ploču otkrio 2016. godine. Visoki predstavnik rekao je kako je to primjer kojeg sada treba slijediti i entitetski parlament RS-a.

“Tim činom bi se ispravilo ponižavanje žrtava ratnih zločina, njihovih porodica i svih građana Bosne i Hercegovine, a uklonila bi se i kolektivna odgovornost sa srpskog naroda. Uklanjanjem kolektivne krivnje i eliminiranjem bremena prošlosti, cjelokupni narod bi se rasteretio i mnogo lakše bi se kretao prema plemenitim ciljevima budućnosti, uključujući cilj članstva u Evropskoj uniji”, napisao je Inzko Čubriloviću.

‘Okršaj’ Inzka i rukovodstva RS-a

Dodao je kako je ovakav pristup bio učinkovit i drugim državama te bi bio dobar i za Bosnu i Hercegovinu. U pismu nije navedeno kakve će biti posljedice ne ispuni li parlament RS-a zahtjev kojeg je postavio visoki predstavnik.

Ured visokog predstavnika (OHR) je ad hoc međunarodna institucija odgovorna za nadgledanje provedbe civilnih aspekata Mirovnog sporazuma kojim je okončan rat u Bosni i Hercegovini 1995. godine potpisivanjem Dejtonskog mirovnog sporazuma i za kojeg garantiraju velike svjetske slike, uključujući SAD.

Neki analitičari, poput Topić, vjeruju da Inzkov zahtjev može biti i njegova reakcija na raniji zahtjeve iz RS-a da Visoki predstavnik treba podnijeti izvještaj o svom radu u Narodnoj skupštini RS-a. Stoga očekuju produbljene verbalnih okršaja s političkim rukovodstvom iz RS-a, koje već neko vrijeme traži zatvaranje OHR-a, optužujući Inzka za “antisrpsku politiku i naklonjenost bošnjačkoj strani”.

“Međunarodna zajednica je dugo godina prešutno pustila nacionalnim vođama da zemlju dovedu u svaku vrstu ćorsokaka. U međuvremenu su u Bosni i Hercegovini ojačali neki drugi međunarodni uticaji“, rekla je Topić za Al Jazeeru.

Produbljivanje etničkih podjela

“Možda je to sada poticaj, prije svega, za Sjedinje Američke Države i Evropsku uniju da odlučnije pristupe u rješavanju decenijskog zastoja i zarobljenosti Bosne i Hercegovine“.

Denis Džidić, izvrni direktor Balkanske istraživačke mreže, čiji novinari prate suđenja za ratne zločine u regiji, kaže pak da su narativi u Bosni i Hercegovini na toliko visokom nivou da oni ne mogu eskalirati više od toga, nadajući se da će vlasti u RS-u ispuniti ono što od njih traži visoki predstavnik u vezi prestanka negiranja zločina i veličanja osuđenih za te zločine.

Bosna i Hercegovina 25 godina nakon završetka rata nije donijela zakon o zabrani veličanja i negiranja ratnih zločina, što dodatno produbljuje etničke podjele u zemlji opustošenoj ratom devedesetih godina prošlog vijeka.