Inzko: Nisam ja nametnuo srpskom narodu teret krivice, već Skupština RS-a

Inzko je ultimativno od parlamenta RS-a zatražio da poništi priznanja osobama koje su pravomoćno osuđene za ratne zločine.

Valetin Inzko je rekao da je poništavanje odlikovanja ratnim zločincima zatražio iz poštovanja prema žrtvama i njihovom dostojanstvu ali i da bih oslobodio Srbe tog tereta (Armin Durgut/PIXSELL)
Valetin Inzko je rekao da je poništavanje odlikovanja ratnim zločincima zatražio iz poštovanja prema žrtvama i njihovom dostojanstvu ali i da bih oslobodio Srbe tog tereta (Armin Durgut/PIXSELL)

Visoko predstavnik u Bosni i Hercegovini Valentin Inzko rekao je da nije on nametnuo kolektivnu odgovornost Srbima zbog zločina političkih i vojnih predstavnika, već su taj teret krivice nametnuli čelnici Republike Srpske, jednog od dva entiteta u BiH, komentarišući burne reakcije iz RS-a na njegov zahtjev da taj entitet poništi entitetska odlikovanja osobama koje su osuđene za ratne zločine.

“Nisam ja, već je 24. oktobra 2016. Narodna skupština Republike Srpske nametnula srpskom narodu težak teret krivice, kada je u ime srpskog naroda odlikovala tri osobe osuđene za ratni zločin“, rekao je Visoko predstavnik za Deutsche Welle.

„Iz poštovanja prema žrtvama i njihovom dostojanstvu ali i da bih oslobodio Srbe tog tereta, uputio sam pismo presjedniku Skupštine RS da povuče taj korak”, rekao je Inzko za DW i naglasio kako bi se diskusija trebala usmjeriti na osudu glorifikacije osuđenih ratnih zločinaca i povlačenje odlikovanja, podsjećajući da Karadžić izdržava kaznu doživotnog zatvora a da su Plavšićeva i Krajišnik odslužili dugogodišnje kazne u zatvoru.

Inzkov ultimatum

Inzko je ultimativno od parlamenta RS-a zatražio da poništi ranije odluke o dodjeli priznanja osobama koje su pravomoćno osuđene za ratne zločine. Mediji u Bosni i Hercegovini u srijedu su imali uvid u pismo koje je Inzko 27. januara uputio predsjedniku Narodne skupštine RS-a Nedjeljku Čubriloviću, istaknuvši kako je u savremenoj Evropi neprihvatljivo bilo kakvo veličanje osoba osuđenih za ratne zločine. Stoga, naveo je, parlament ovog entiteta mora povući svoje odluke iz 2016. godine kojima je dodijelio posebna priznanja osobama poput Radovana Karadžića, Momčila Krajišnika i Biljane Plavšić.

Podsjetio je kako je sa studentskog doma na Palama u decembru prošle godine skinuta ploča koja je označavala kako je ta ustanova nazvana po Radovanu Karadžiću, bivšem čelniku bosanskih Srba, koji je zbog ratnih zločina, uključujući genocid počinjen u Srebrenici, pravomoćno osuđen na kaznu doživotnog zatvora.

Ploča je skinuta nakon što je Inzko također to direktno zatražio od sadašnjeg predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorada Dodika, koji je tu ploču otkrio 2016. godine. Visoki predstavnik rekao je kako je to primjer kojeg sada treba slijediti i entitetski parlament RS-a.

“Tim činom bi se ispravilo ponižavanje žrtava ratnih zločina, njihovih porodica i svih građana Bosne i Hercegovine, a uklonila bi se i kolektivna odgovornost sa srpskog naroda. Uklanjanjem kolektivne krivnje i eliminiranjem bremena prošlosti, cjelokupni narod bi se rasteretio i mnogo lakše bi se kretao prema plemenitim ciljevima budućnosti, uključujući cilj članstva u Evropskoj uniji”, napisao je Inzko Čubriloviću.

Dodao je kako je ovakav pristup bio učinkovit i drugim državama te bi bio dobar i za Bosnu i Hercegovinu.

Veći angažman međunarodna zajednice u BiH

Uslijedile su osude iz RS-a na Inzkovo pismo. Predsjednik vladajućeg Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) u tom entitetu Milorad Dodik, koji je i predsjedavajući tročlanog državnog predsjedništva BiH, rekao je da je Inzko pokazao niske strasti i mržnju prema srpskom narodu.

Tanja Topić, politička analitičarka iz Banje Luke, Inzkovo pismo ocjenila je kao izraz nulte tolerancije za podršku ratnim zločincima, podsjećajući da su isto stajališe ranije iskazali neki drugi međunarodni zvaničnici, koje Inzko ovog puta dodatno naglašava.

“Međunarodna zajednica je dugo godina prešutno pustila nacionalnim vođama da zemlju dovedu u svaku vrstu ćorsokaka“, rekla je Topić za Al Jazeeru.

Zahtjev Visokog predstavnika u BiH čelnicima entiteta Republika Srpska da ukinu odlikovanja osuđenim za ratne zločine izvršni direktor Balkanske istraživačke mreže vidi kao jasan pokazatelj veće angažiranosti međunarodne zajednica u BiH posljednjih mjeseci.

„Mislim da je pismo nastavak određene angažiranije politike od strane Ureda visokog predstavnika u BiH, koju viđamo u proteklih nekoliko mjeseci, a vezano za zabranu negiranja genocida i ratnih zločina“, rekao je Al Jazeeri Denis Džidić, izvršni direktor BIRN-a čiji novinari intenzivno prate suđenja za ratne zločine u Bosni i Hercegovini i regiji tokom rata devedesetih.

Bosna i Hercegovina 25 godina nakon završetka rata nije donijela zakon o zabrani veličanja i negiranja ratnih zločina, što dodatno produbljuje etničke podjele u zemlji opustošenoj ratom devedesetih godina prošlog vijeka.

Izvor: Al Jazeera i agencije

Povezane

Više iz rubrike Balkan
POPULARNO