Od Japana do BiH: Zašto kasni vakcinacija?

Razlozi se kreću od cijene vakcine do slabe organizacije, birokratije i raširenog nepovjerenja u vakcine.

Više od 100 država tek treba početi vakcinaciju stanovništva protiv COVID-19 (EPA)

Više od 100 država tek treba početi vakcinaciju stanovništva protiv COVID-a 19, a razlozi za kašnjenje kreću se od cijene vakcine do slabe organizacije, birokratije i raširenog nepovjerenja u vakcine.

Japan

Relativno pošteđen pandemije, s manje od 6.000 umrlih na 126 miliona stanovnika, Japan je sklopio ugovore s Pfizerom, Modernom i AstraZenecom kojima je pokriveno svo stanovništvo.

Ali, uprkos velikim ulozima – Tokio će u julu biti domaćin Olimpijskih igara, koje su trebale biti održane prošle godine – Japan je odlučio pričekati s vakcinacijom.

Vakcinacija će, po pisanju medija, vjerovatno početi u maju, više od pet mjeseci nakon većine drugih bogatih država.

Zdravstvene vlasti, koje mogu biti odgovorne za bilo kakve nuspojave, žele se vlastitim kliničkim testiranjima uvjeriti da su vakcine sigurne prije nego odobre njihovo korištenje.

Dijelom i zbog duboko ukorijenjenog nepovjerenja prema vakcinama, što je potvrdilo ispitivanje javnog mnijenja, čiji su rezultati objavljeni u decembru, a koje je pokazalo da se samo 60 posto Japanaca želi vakcinisati protiv COVID-19.

Oprez vuče korijene iz 1970-ih, kada je začarani krug tužbi i medijskih dezinformacija doveo do povlačenja nekoliko vakcina.

Premijer Yoshihide Suga se nada kako će ublažiti sumnje time što će biti među prvima koji će se vakcinisati, zajedno s oko 10.000 zdravstvenih radnika, a nakon njih je na redu 50 miliona Japanaca starijih od 65 godina.

Liban

Liban, zemlja koja se teško nosi s najgorom ekonomskom krizom zadnjih desetljeća i sve većim siromaštvom, praćenim čestim sukobima između demonstranata i snaga sigurnosti, nestrpljivo čeka početak vakcinisanja.

Ali, kao i još 92 relativno siromašne zemlje, država s oko šest miliona stanovnika jako ovisi o finansijskoj pomoći Svjetske banke da bi nabavila vakcine kroz inicijativu COCAX, koju vode Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i globalni Savez za vakcinu Gavi.

Prošlog mjeseca je WHO objavio da je COVAX potpisao ugovor o nabavi 40 miliona doza vakcina koje su razvili Pfizer i BioNTech i da očekuje gotovo 150 miliona doza AstraZenecine vakcine razvijene u saradnji s Oxfordom u prvom kvartalu ove godine.

Ljudi su pohrlili prijaviti se za vakcine kada je u četvrtak počela s radom online platforma za registraciju.

U manje od 24 sata prijavilo se više od 100.000 ljudi.

Prve vakcine, koje će isporučiti Pfizer, očekuju se sredinom februara.

Ministarstvo zdravstva kazalo je kako želi vakcinisati 80 posto stanovnika do kraja godine, što Human Rights Watch (HRW) i medicinski dužnosnici smatraju nerealnim.

Souha Kanj, šefica odsjeka za zarazne bolesti pri Američkom univerzitetu u Bejrutu, kazala je da postoji nekoliko razloga za kašnjenje, uključujući papirologiju koju je potrebno ispuniti kako bi se dobila sredstva Svjetske banke.

Drugi je to što je za ugovor s Pfizerom potrebno donijeti poseban zakon za krizne situacije, koji će uključivati formulacije koje će tog farmaceutskog diva osloboditi odgovornosti za bilo kakve nuspojave.

Južnoafrička Republika

Južnoafrička Republika, najteže pogođena država u Africi, s više od 44.000 umrlih po službenim podacima, također je djelimično ovisna o sistemu COVAX i o Afričkoj uniji.

Zemlja s gotovo 60 miliona stanovnika direktno je naručila 1,5 miliona doza AstraZenecie vakcine iz tvornice u Indiji i planira početi vakcinaciju sredinom februara.

Izložene kritikama zbog sporosti, južnoafričke vlasti objavile su krajem prošlog mjeseca da su rezervirale još 20 milouna doza Pfizerove vakcine, odnosno ukupno 40 miliona.

Nadaju se da će vakcinisati dvije trećine populacije do kraja godine, što stručnjaci sumnjaju.

Bosna i Hercegovina

Bosna i Hercegovina je među rijetkima evropskim državama koja tek treba početi kampanju vakcinisanja, uprkos tome što ima jednu od najviših stopa smrtnosti od COVID-19, do sada 4.650 žrtava na oko 3,5 miliona stanovnika.

Suočen s velikim kritikama, predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik rekao je i da su on i još dvojica članova državnog Predsjedništva “doslovno prevareni da će biti opskrbljeni preko sistema COVAX”.

Država čeka 1,2 miliona doza, a u ponedjeljak je saznala da će isporuka početi sredinom februara,.

Sada se očekuje 23.500 doza Pfizerove i BioNTechove vakcine u prvoj pošiljci, a potom između 153.600 i 259.200 doza AstraZenecine.

Bosanskohercegovački entitet Republika Srpska nada se da će početi vakcinaciju “narednih dana”, nakon što je u ponedjeljak stigla prva pošiljka od 2.000 doza ruske vakcine “Sputnik V”, a do kraja februara naručeno je još 200.000 doza.

Izvor: Agencije