Plenković u Sarajevu: Hrvatska ne želi secesionističke tendencije u BiH

Hrvatski premijer Andrej Plenković izjavio je da su razgovori s članovima kolegija oba doma Parlamentarne skupštine BiH bili vrlo sadržajni, a da su glavne teme bile institucionalna i društvena kriza u BiH, te reforma Izbornog zakona.

Istakao je da je Hrvatska prijateljska zemlja koja ima veliko uvažavanje i poštovanje prema Bosni i Hercegovini, kao i da želi unaprijediti saradnju i pomoći na putu ka članstvu u EU.

„Mi bismo željeli da rješenja o izmjenama Izbornog zakona budu zadovoljavajuća za sva tri naroda i druge u BiH, a da položaj Hrvata kao najmalobrojnijeg konstitutivnog naroda bude ravnopravan i da biraju svoje legitimne predstavnike u najviša tijela BiH“, naveo je Plenković a prenijela je Fena.

Dodao je da situaciju koju naziva “anomalijom od 2006.” treba popraviti i ako se to desi vjeruje da bi došlo do relaksacije odnosa unutar Federacije, a da bi takav džentlmenski dogovor Bošnjaka i Hrvata pomogao u stvaranju boljih odnosa s drugim entitetom.

Plenković smatra da bi to dovelo do ponovnog funkcionisanja državnih institucija, a Hrvatska bi kao dobronamjeran susjed podržala sve reformske i druge procese.

Predsjednik Vlade Hrvatske Andrej Plenković u ponedjeljak boravi u službenoj posjeti Bosni i Hercegovini, u jeku političkih napetosti u toj zemlji, uzrokovane najavama člana državnog predsjedništva Bosne i Hercegovine i de facto čelnika Republike Srpske Milorada Dodika, koji je najavio da će taj entitet povući iz ustavno-pravnog poretka BiH, u čemu ga je u petak podržao zaključcima i entitetski parlament, bez glasova opozicionih stranaka.

“Hrvatska ne želi vidjeti nikakve secesionističke tendencije u BiH”, rekao je Plenković, prenijela je Anadolija.

“Ključna poruka je poruka o cjelovitosti Bosne i Hercegovine i funkcionalnosti institucija”, dodao je.

“Naši današnji razgovori su bili kvalitetni u kontekstu da je Hrvatska već više od osam godina članica Evropske unije i da želi maksimalno pomoći BiH i njenim reformskim naporima. Također, važno je da smo u vremenu pandemije COVID pružili ruku potpore BiH kako bi se zaštitili ljudi od ove pošasti”, rekao je Plenković.

Problem Trgovske gore

Plenković je još jednom ponovio da Hrvatska podržava odredbe Dejtonskog mirovnog sporazuma, cjelovitost i suverenitet BiH na temelju dva entiteta, tri konstitutivna naroda i drugih naroda koji u njoj žive, te naglasio njihov interes za ravnopravnost Hrvata kao najmalobrojnijeg naroda koji treba biti legitimno zastupljen u svim bh. institucijama.

Na pitanje je li ipak došao “peglati” odnose između dvije države s obzirom na reagiranja koje su izazvale izjave predsjednika Zorana Milanovića, poput one kojom je relativizirao genocid u Srebrenici, Plenković je kazao kako nema potrebe za takvom intervencijom jer su odnosi dviju države dobri a odnos Hrvatske prema genocidu u Srebrenici je bio i ostao jasan.

Zajednička sjednica Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Republike Hrvatske trebala bi biti organizirana u prvom kvartalu naredne godine, kao i zajednički privredni forum hrvatskih i bh. privrednika kako bi se definirali pravci daljnje saradnje.

Na press-konferenciji nakon sastanka predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija i hrvatski premijer Andrej Plenković ponovili su stavove da dvije zemlje imaju dobre bilateralne odnose u političkom i ekonomskom smislu, a najavljeno je i da će Hrvatska nastaviti podržavati integracijske procese BiH.

Tegeltija je rekao da je pozvao Vladu Hrvatske da pokuša iznaći drugu lokaciju za izgradnju odlagališta nuklearnog otpada umjesto Trgovske gore, jer je suviše napetosti i nervoze među građanima.

“Mislim da je mnogo bolje da to riješimo tražeći novu lokaciju nego da napravimo međusobno nepovjerenje”, rekao je Tegeltija na konferenciji za novinare u Sarajevu nakon sastanka sa Plenkovićem.

Ekonomski odnosi na visokom nivou

Tegeltija je rekao da je pitanje izgradnje odlagališta otpada na Trgovskoj gori najaktuelnije pitanje koje trenutno i nije toliko problematično koliko u budućnosti može da stvori veliki problem.

“Izgradnja tog odlagališta izaziva zebnju i strah među građanima u dolini rijeke Une. Imamo dobre razgovore, dogovore da će naši stručnjaci učestvovati u radu stručnjaka iz Hrvatske kako bi imali sve moguće informacije i kako bi se smanjio strah prema eventualnoj izgradnji tog odlagališta”, dodao je.

Prema njegovim riječima na današnjem sastanku sagovornici su konstatovali da Bosna i Hercegovina i Hrvatska imaju dobre i ekonomske i političke odnose koji se razvijaju iz godine u godinu.

Istakao je da su ekonomski odnosi na jako visokom nivou, da Hrvatska spada u tri najznačajnija vanjskotrgovinska partnera, a obim vanjskotrgovinske razmjene sa ovom zemljom veći je od deset posto.

“Konstatovali smo da smo veliki pad koji smo imali u 2020. godini već nadoknadili u prvih 10 mjeseci ove godine i očekujemo da će do kraja godine spoljnotrgovinska razmjena premašiti dvije milijarde evra”, rekao je Tegeltija.

“Potpisali sporazume oko zajedničke rekonstrukcije svih graničnih mostova koji povezuju Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu. Ono što mogu još jedanput da potvrdim, što je bio dio razgovora, postoji saglasnost da se gradi poslije mnogo godina novi granični prelaz koji će povezati Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu u području Brčko distrikta s obzirom da se sam granični prelaz nalazi u gradu i značajno otežava komunikaciju”, istakao je Tegeltija.

Sastanci sa vjerskim čelnicima

Predviđeni su i Plenkovićevi sastanci sa Huseinom ef. Kavazovićem, reisu-l-ulemom Islamske zajednice u BiH, mitropolitom dabrobosanskim Hrizostomom i sa kardinalom Vinkom Puljićem.

Plenković će boraviti i u Mostaru gdje će se sastati sa predsjednikom Hrvatske demokratske zajednice BiH (HDZ BiH) Draganom Čovićem te predstavnicima Hrvatskog narodnog sabora BiH.