Escobar: BiH ima korupcijski, a ne etnički problem

Izaslanika kojeg je Vlada američkog predsjednika Joea Bidena imenovala ovo ljeto, u BiH više brinu demografske i ekonomske poteškoće od etničkih pitanja.

Escobar: Politički konsenzus može se postići ograničenim reformama, a ne izmjenom strukture Daytona (EPA)

Bosna i Hercegovina nema etnički, nego problem sistemske korupcije, rekao je Gabriel Escobar, posebni američki izaslanik za Zapadni Balkan, u razgovoru za Hinu u kojem se dotakao i evropske perspektive regije i ukidanja američkih viza hrvatskim državljanima.

„Da budem iskren, problem u BiH nije etnički, nego su to sistemska korupcija i nedostatak vjerodostojnosti političkih aktera koje utječu na sposobnost državnih institucija da ispravno funkcioniraju“, rekao je Escobar u Zagrebu gdje je učestvovao na sastanku Američko-jadranske povelje (A5).

Stoga Escobara, izaslanika kojeg je Vlada američkog predsjednika Joea Bidena imenovala ovo ljeto, u BiH više brinu demografske i ekonomske poteškoće od etničkih pitanja.

Osnova američke politike u BiH

Suprotno od dijela zapadnoevropskih političara koji zagovaraju napuštanje etničkih kriterija u BiH, poput njemačkih socijaldemokrata čiji će čelnik biti novi kancelar, američki izaslanik naglašava da ustroj s tri konstitutivna naroda ostaje „temelj američke politike u BiH“.

„Politički konsenzus može se postići ograničenim reformama, a ne izmjenom strukture Daytona“, rekao je u razgovoru za Hinu, naglasivši kako SAD s bh. političkim akterima trenutno radi na izmjeni izbornog zakona kako bi se zadovoljila sva tri naroda u BiH.

„Moramo imati vibrantno i politički aktivno hrvatsko stanovništvo u BiH. Bez toga Dayton neće uspjeti, pa je naš cilj osigurati da se oni osjećaju sigurno, ugodno i ekonomski održivo u BiH”.

Pritisak na političare u BiH da prihvate reforme trebao bi doći odozdo, od stanovnika, smatra Escobar.

„Važno je da biraju političare koji žele postići rješenja koja će odgovarati svima u državi, a ne samo njihovoj stranci i narodu“, rekao je karijerni diplomat koji je krajem devedesetih bio na funkcijama u Srbiji, BiH i Crnoj Gori.

Pritisak se može postići i sankcijama, no Escobar naglašava da „o njima ne voli govoriti jer ne želi da regija stekne dojam da je SAD u njoj angažiran prvenstveno sankcijama“.

Sankcije postoje, ali neće biti usmjerene na bh. entitete Republiku Srpsku i Federaciju BiH ili na njihove građane, nego na korumpirane pojedince, rekao je Escobar koji je početkom ovog mjeseca boravio u BiH te se je susreo s tamošnjim političkim predstavnicima.

Uoči tog puta optužio je srpskog člana predsjedništva Milorada Dodika da izazivanjem krize u BiH skriva korupciju. U razgovoru za Hinu objasnio je da Dodik, koji pokušava oslabiti centralne institucije BiH, “nije jedini, ali je najaktuelniji problem” u toj državi.

Ubrzanje proširenja

Upitan razgovara li Washington sa zapadnoevropskim državama o potrebi ubrzanja procesa proširenja EU-a, Escobar je rekao da „o tome pričaju cijelo vrijeme“. Nedavno je održan susret Kvinte, formata koji okuplja SAD, Veliku Britaniju, Italiju, Francusku i Njemačku, gdje je jednoglasno zaključeno da šest država Zapadnog Balkana „što je prije moguće“ mora postati dio EU-a, rekao je.

Ministri za evropske poslove članica EU-a još su u martu 2020. postigli politički dogovor o otvaranju pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, no to se do današnjeg dana nije ostvarilo. Dio analitičara tvrdi da je EU time ostavio te dvije zemlje ostavio na cjedilu, posebno Sjevernu Makedoniju koja je radi grčke blokade pristala promijeniti svoje ime, za što nije nagrađena niti otvaranjem pregovora.

Analitičari vjeruju kako je to dio uzroka teškog poraza vladajuće, proevropske stranke premijera Zorana Zaeva na lokalnim izborima prošli mjesec. Skoplje vodi i spor s Bugarskom oko pitanja jezika.

„Mi se nadamo da ćemo ubrzati proces“ proširenja i o tome razgovaramo sa zapadnim državama, rekao je Escobar koji vjeruje da će Albanija i Sjeverna Makedonija, nakon Hrvatske, biti iduća „priča o uspjehu“ evropske integracije.

Amerikanac je kazao kako regija bilježi velik ekonomski rast, dva do tri puta brži od Zapadne Evrope.

„Evropi će trebati takav rast, a regiji će trebati Evropa da ga nastavi. Stoga je proširenje pitanje vremena, a ne toga jesu li vrata otvorena“.

Srbija pripada u EU-a

Komentirajući tvrdnje poput one predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića o tome da Srbija nema iskrenu želju za članstvom u EU-u, Escobar je rekao da ta zemlja „historijski, kulturno i sve više ekonomski pripada Evropi“ te da većina njenih državljana vjeruje da je njihova budućnost u tom savezu.

„Srbija je kao svoj strateški cilj navela članstvo u EU-u te je već povezana s tim savezom. Mislim da je taj proces već daleko odmakao“.

Escobar se slaže da bi Srbija, koja dvije godine nije otvorila pregovaračko poglavlje, trebala biti brža u tom procesu, ali je istakao da je manji napredak, djelimično otežan pandemijom, ipak postignut.

„Po pitanju usklađenosti vanjske politike s EU-om, Srbija je ove godine bila bolja nego u dugo vremena“, kazao je, navodeći evropski mehanizam koji mjeri poklapanja u vanjskopolitičkim odlukama prema kojem je Srbija dvije trećine u skladu s EU-om.

Escobar je rekao da je u Hrvatsku došao i kako bi naglasio koliko sadašnja američka Vlada cijeni odnos s Hrvatskom koja je „doista postala strateški partner“.

Pokazuje to i ukidanje viza hrvatskim državljanima za SAD.

„To nije bio dar, to je rezultat rada hrvatskih institucija“, naglasio je.  “To je veće postignuće nego što javnost shvata“ i pokazuje povjerenje američkih vlasti prema Hrvatskoj.

Od članica EU-a vize za Ameriku još moraju imati državljani Bugarske, Rumunije i Kipra.

Escobar je kazao kako se nada da će Hrvatska i SAD u bližoj budućnosti pokrenuti bilateralni strateški dijalog o „produbljivanju partnerstva“ i u drugim sferama osim vojne i političke – komercijalnoj, financijskoj, obrazovnoj i kulturnoj.

Hrvatska je „jedna od najimpresivnijih partnera“ SAD-a u ovom dijelu Europe, zaključio je Bidenov izaslanik.

Izvor: Agencije

Povezane

Više iz rubrike Balkan
POPULARNO