Božinović ne namjerava dati ostavku, pogibiju djevojčice nazvao tragedijom
Evropski sud za ljudska prava presudio je da Hrvatska porodici djevojčice treba platiti 40.000 eura odštete.

Ministar unutarnjih poslova Hrvatske Davor Božinović u petak je izjavio da ne namjerava podnijeti ostavku zbog presude Europskog suda za ljudska prava u slučaju stradavanja šestogodišnje migrantice Madine Hosseini čiju je pogibiju nazvao tragedijom.
U presudi dosta toga treba iščitati, kazao je Božinović novinarima, dodajući da “postoje i drugi pravni lijekovi”, no o tome “što i dali će se nešto poduzeti” odlučit će predstavnica Hrvatske pred Europskim sudom za ljudska prava.
Sud za ljudska prava u Strasbourgu u četvrtak je objavio da je istraga o smrti afganistanske djevojčice koja je poginula u naletu vlaka na hrvatskoj-srpskoj granici bila neučinkovita i odredio da Hrvatska njezinoj obitelji mora platiti 40.000 eura odštete i 16.700 eura sudskih troškova.
Presuda još nije konačna, a to će postat ukoliko ni jedna stranka u postupku u roku od tri mjeseca od donošenja presude ne podnese zahtjev velikom vijeću Europskog suda za ljudska prava.
Na pitanje kako će se Hrvatska postaviti ako presuda postane konačna odgovorio je da je to pitanje za budućnost.
‘Pravnici tek iščitavaju presudu’
Ističući da je gubitak života uvijek tragičan, a posebno kada je riječ o djeci Božinović je kazao da se Hrvatska ne svojom krivicom našla u situaciji u kojoj brojne skupine ljudi žele doći u Europu. No, da bi došli EU ih treba htjeti i primiti, kao što je bio slučaj u ranijem migrantskom valu 2015. i 2016.
“Ta spremnost je nestala te europske države više nisu spremne primiti toliko broj migranata iz drugih zemalja jer to za njih znači i sigurnosni, ekonomski, socijalni i politički problem”, kazao je Božinović.
Dodao je da se Hrvatska našla u situaciji da mora sprječavati ilegalne ulaske ili računati da će postati hot spot i zbrinut veliki broj migranata iz drugih krajeva svijeta.
“Mi smo, a i EU zauzeli poziciju da se treba spriječiti ilegalni ulazak na teritorij RH i EU, a da oni koji smatraju da im po međunarodnom pravu pripada mogućnost da ostvare prava na azil podnesu zahtjev. To znači da se treba doći pred institucije, u konkretnom slučaju na granični prijelaz”.
Nadodao je i da “ti ljudi” dođu na službeni prijelaz, netko bi ih sigurno primio.
“Hrvatska je u situaciji da s jedne strane treba spriječiti ilegalne ulaske na svoj teritorij, a s druge spriječiti tzv. sekundarne migracije, a to znači migracije u druge države. Neki ljudi niti ne čekaju da im zahtjev za azilom bude riješen u Hrvatskoj, već koriste švercerske kanale, da idu dalje u Europu. Mi smo država koja je na vanjskoj granici EU-a. Jedna smo od manjih članica EU-a, a imamo najdulju kopnenu vanjsku granicu EU”, kazao je Božinović.
Na pitanje tko će odgovarati za smrt djevojčice Madine, odgovorio je da su sva postupanja u Hrvatskoj bila sukladna postupanju zakonskih propisa.
”Kad pročitamo cijelu presudu ćemo znati više, naši pravnici tek iščitavaju presudu”, ponovio je i naglasio da hrvatski policajci postupaju na “human i humanitaran način”, prenijela je Hina.
‘Sve će se istražiti’
Ministar je kazao da je tijekom njegovog mandata uhićeno preko 4.000 krijumčara koji su organizirali protuzakonito prevođenje ljudi. Ocijenio je da je to situacija s kojom hrvatska policija ima posla 24 sata dnevno.
Božinović je podsjetio da je policija neovisno provela 22 kriminalistička istraživanja protiv policijskih službenika koji su nezakonito, sumnja se, provodili policijske poslove i ovlasti. Nadodao je da je policija reagirala i sankcionirala gdje se moglo dokazati da se nešto dogodilo.
“To radimo cijelo vrijeme, a i glavni ravnatelj policije šalje upute svakih tjedan dana gdje se naglašava ponašanje prema ranjivim skupinama. Znamo koliko puta su hrvatski policajci spašavali migrante iz rijeka, nosili trudnice do bolnica… Ako imate situaciju da svaki dan oko 400 do 500 ljudi želi ući u RH, a da je hrvatska policija ta koja ih po zakonu treba u tome spriječiti, sukladno postupanjima koja su u skladu sa zakonom. U takvim situacijama ne možemo i ne isključujemo mogućnost incidenata”, rekao je.
Što se tiče smrti Madine Hosseini, još jednom je naglasio da je to ”tragedija i da će se sve istražiti”, kao i u slučaju premlaćivanje migranata.
“Mislim da ćete teško naći neko državno tijelo koje se više puta očitovalo na sva pitanjima koja nam postavljate. Sve ono što u datom trenutno znamo, podijelimo s javnosti, osim ako se radi o tajnim izvidima”, dodao je.
Šestogodišnja Afganistanka Madina Hosseini poginula je u studenom 2017. u naletu vlaka na hrvatsko-srpskoj granici nakon što su njezinoj obitelji hrvatske vlasti navodno uskratile mogućnost da zatraži azil i naredile im da se vrate u Srbiju kretanjem uz željezničku prugu.