Sastanka šefova diplomatija EU-a, na dnevnom redu i stanje u BiH

Pozivajući se na neimenovanog zvaničnika, agencija Beta za ponedjeljak najavljuje sastanak u Briselu na kojem će se razmatrati buduća saradnja EU-a i Zapadnog Balkana.

Politička situacija na Zapadnom Balkanu posljednjih mjeseci 'bremenita sve većim izazovima', navodi se u dokumentu Evropske službe za vanjske poslove, prenose agencije (EPA)

Šefovi diplomatija Evropske unije (EU) danas će u Briselu razmotriti analizu i “neke prijedloge kako da se dalje EU angažuje u dijelovanju sa zemljama Zapadnog Balkana, rekao je novinarima u Briselu visoki zvaničnik Unije, piše novinska agenija Beta.

Ovaj evropski funkcioner koji je želio ostati anoniman, naveo je da će ministri EU-a o dokumentu koji će im podnijeti visoki predstavnik Josep Borrell razgovarati temeljito i otvoreno jer nije predviđeno da o tome usvajaju zaključke.

U dokumentu koji su izradili zvaničnici Evropske službe za vanjske poslove (EEAS), a u koji su imali uvid novinari, upozorava se da je politička situacija na Zapadnom Balkanu posljednjih mjeseci “bremenita sve većim izazovima” uz produbljivanje ozbiljne političke krize u Bosni i Hercegovini, zategnutosti na sjeveru Kosova, kao i međupartijske podjele u Crnoj Gori koje “parališu politički sistem” u toj zemlji.

Intenzivirati saradnju EU-a i Zapadnog Balkana

U analizi sačinjenoj u Borrellovom kabinetu, kako navodi Beta, se poglavito daje temeljit pregled stanja i zbivanja na Zapadnom Balkanu, a predlaže se osnaživanje političkog angažovanja Unije u regiji uz češće posjete ministara vanjskih poslova iz država EU-a.

Također se kaže da treba dati uvid partnerima na Zapadnom Balkanu u rasprave unutar EU-a i najavljuju se sastanci Borrella sa liderima regije.

Sam postupak proširivanja na Zapadni Balkan nije izričito na dnevnom redu današnjeg zasjedanja ministara EU-a, navodi se.

Ali bi se rasprava ipak mogla toga dotaknuti jer, kako navode diplomatski izvori u Briselu, nedavna posjeta nizozemskog premijera Marka Ruttea Skoplju i Tirani pokazala da se Nizozemska izgleda više ne protivi otvaranju pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom.

Iz samog Borrellovog dokumenta se ne uočava koji bi to prijedlozi, uz analizu stanja i jačanja veza, mogli pomoći da se “EU dalje angažuje u dijelovanju sa zemljama Zapadnog Balkana”.

Gordijev čvor u BiH

Visoki zvaničnik EU-a je novinarima na brifingu, na pitanje kako EU vidi da se može rasplesti “Gordijev čvor” u BiH, odgovorio da u “EU vlada velika zabrinutost za razvoj dogadjaj u toj zemlji i da je očigledno da Bosna prolazi kroz najtežu političku krizu od sklapanja Daytonskog sporazuma”.

“Svjedoci smo ozbiljne političke blokade, činjenice da zajedničke institucije ne djeluju, veoma zapaljive poruke u cilju razdvajanja, vidimo nastojanja koja Bosnu guraju ka katastrofi”, rekao je.

“Niko ne misli da je moguć oružani sukob u Bosni, ali smo zabrinuti oko budućnosti te zemlje, tamošnjih ljudi, sudbine Daytonskog sporazuma…”, objasnio je funkcioner EEAS-a.

Visoki zvaničnik EEAS-a je podsjetio da su i 2011. uvedene neke sankcije za neprihvatljiva djelovanja u BiH, ali da je to ostalo bez učinka, pa se sad u EU smatra da “takav instrument treba da bude primijenjen protiv tijela koje istinski onemogućavaju Daytonsku budućnost i budućnost Bosne i Hercegovine”.

U dokumentu o kojem će danas raspravljati ministri EU-a, navodi se da “treba učiniti sve kako bi se očuvala stabilnost BiH”.

“Prije svega, hitno je potrebno stvoriti odgovarajući prostor za rješenje zasnovano na dijalogu kako bi BiH napredovala na svom evropskom putu”, navodi se u dokumentu i zaključuje da je neophodno nastaviti važne zajedničke napore EU-a i SAD-a.

Izvor: Agencije