Institut za hrvatski jezik osudio negiranje hrvatskog jezika u udžbenicima Srbije
U udžbeniku gramatike za učenike osmih razreda u Srbiji navodi se da Hrvati, Bošnjaci i neki Crnogorci srpski jezik nazivaju hrvatski, bosanski i crnogorski.
Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje (IHJJ) osudio je najnoviju jezikoslovnu politiku srbijanskih vlasti i njihovu tezu da je hrvatski jezik samo jedan od naziva za srpski te poručuje da je ona apsurdna, naučno neodrživa i netačna.
“Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje kao krovna institucija za proučavanje hrvatskoga jezika izražava najoštriju osudu postupka srbijanskih obrazovnih vlasti da u udžbenike za osnovnu školu umeće krajnje apsurdnu, znanstveno potpuno neodrživu i netočnu tezu kako je hrvatski jezik samo jedan od naziva za srpski jezik”, ističe se u srijedu u reakciji Instituta, prenijela je Hina.
U udžbeniku gramatike skupine autora “S reči na dela” za učenike osmih razreda u Srbiji navodi se da srpski, slovenski, makedonski i bugarski jezik pripadaju skupini južnoslavenskih jezika, a da Hrvati, Bošnjaci i neki Crnogorci srpski jezik nazivaju hrvatski, bosanski i crnogorski.
Politički motivi
Institut nijekanje postojanja hrvatskoga jezika, 24. službenoga jezika Evropske unije, smatra politički motiviranim, naglašavajući da dodatnu težinu takvom „neutemeljenome stavu daje i činjenica da je takva skandalozna teza zapravo službeno mišljenje krovne srbijanske jezikoslovne organizacije, Odbora za standardizaciju srpskog jezika, što je dakle ujedno i stav srbijanskih državnih institucija“.
“Uz nedavno proglašavanje hrvatskoga novoštokavskoga ikavskoga bunjevačkoga dijalekta zasebnim jezikom, što je jezikoslovno apsurdan, ali i duboko štetan čin, svi govornici hrvatskoga jezika dodatno su izloženi neznanstvenim i jezikoslovno neutemeljenim kvaziteorijama kojima se niječe postojanje hrvatskoga jezika”, ističe IHJJ.
IHJJ napominje da ovu reakciju izražava u vrijeme održavanja velike međunarodne konferencije Evropske federacije nacionalnih instituta za jezik u Cavtatu i Dubrovniku, gdje se okupila jezikoslovna naučna elita iz tridesetak evropskih zemalja i gdje se o hrvatskom kao jeziku ravnopravnome u evropskoj porodici jezika govori na najvišoj naučnoj razini.
Nijekanje osudili Plenković i Milanović
Negiranje hrvatskog jeziku u udžbeniku Srbije sramotno je i nedopustivo, poručio je u utorak i hrvatski premijer Andrej Plenković i dodao da će to reći srbijanskom predsjedniku Aleksandru Vučiću.
“Veleposlanstvo, Ministarstvo vanjskih poslova i sve nadležne službe imaju jasnu zadaću da prosvjeduju prema institucijama Srbije”, kazao je on novinarima u Banskim dvorima u Zagrebu.
“Mislimo da je to sramotna politika”, dodao je.
Hrvatska očekuje da Srbija da “ispravi takve anomalije u udžbenicima”, kojima se pokazuje i “nedostatak poštovanja” prema susjednoj zemlji.
Hrvatski predsjednik Zoran Milanović kazao je novinarima u utorak da odnos Hrvatske prema srpskoj nacionalnoj manjini ne nailazi na jednaki odaziv u Srbiji i da bi mogli “početi razmišljati o nekim recipročnim mjerama”.
Hrvatski je predsjednik kazao da Hrvatska ne može odrediti što će pisati u udžbenicima Srbije, ali da “mi možemo početi razmišljati o nekim recipročnim mjerama”.