U Hrvatskoj prošle godine više od 16 hiljada potresa

Najaktivnija seizmološka područja su je Dalmacija i šire zagrebačko i riječko područje.

Na godinu na području Hrvatske bude nekoliko desetaka hiljada potresa, rečeno je (Al Jazeera)

Na međunarodnoj konferenciji “Upravljanje katastrofama”, koja je u četvrtak održana u Splitu, seizmolog Krešimir Kuk je rekao da je prošle godine u Hrvatskoj zabilježeno više od 16 hiljada potresa, a kao najaktivnija seizmološka područja istaknuo je Dalmaciju te šire zagrebačko i riječko područje.

Riječ je o dvodnevnoj konferenciji koju su organizirali Splitsko-dalmatinska županija, Upravni odjel za hrvatske branitelje, civilnu zaštitu i ljudska prava i Javna ustanova R​era S.D. za koordinaciju i razvoj Splitsko-dalmatinske županije.

Potresi u Zagrebu i na Banovini otvorili su mnoge stručne rasprave i pitanja o trusnim područjima Hrvatske, od mogućnostima njihova predviđanja i preventivne zaštite do upravljanja krizom nastalom zbog njegovih razornih posljedica.

Seizmolog Krešimir Kuk rekao je da je najugroženije južno priobalje, to jest Dalmacija, pa šire zagrebačko i šire riječko područje.

Godišnje na području Hrvatske bude nekoliko desetaka hiljada potresa, prošle ih je godine bilo više od 16 hiljada, bez onih manjih, koji nisu analizirani zbog nedovoljnog broja seizmoloških instrumenata.

Niko ne može znati kada će se dogoditi

Seizmolozi znaju, rekao je, da je konkretno za područje južne Dalmacije očekivana magnituda čak i više od sedam prema Richteru, no kada će se potres dogoditi, to nitko ne može znati, prenijela je Hina.

“Moramo preventivno raditi, biti svjesni gdje su potresi mogući. Znamo kolika je njihova maksimalna jačina, a stjecajem okolnosti dobar dio stanovništva zna i kako se ponašati za vrijeme potresa. Ono što je jako važno je da moramo graditi protupotresno jer je to osnova i to će nas najviše zaštititi, prvo ljudske živote, a onda i industriju, privredu i sve drugo. Danas je to u svijetu normalna stvar, pa tako potresi u nekim razvijenijim zemljama koji su i jači od naših prođu s malom pažnjom jer ne bude žrtava i materijalnih šteta”, objasnio je Kuk.

Rekao je i da je zgrade koje su građene prije mnogo godina moguće ojačati, a ono što se novo gradi treba graditi po savremenim protupotresnim mjerama.

Izvor: Agencije

Povezane

Više iz rubrike Balkan
POPULARNO