Obilježena 29. godišnjica zločina nad Bošnjacima Sjeverina

Iz autobusa koji je saobraćao na relaciji Rudo – Priboj oteto je 17 putnika bošnjačke nacionalnosti, koji su provedeni prema Višegradu i ubijeni.

S mosta u neposrednoj blizini mjesta gdje su žrtve otete, bačeno je cvijeće (Anadolija)

U mjestu Sjeverin, na području opštine Priboj u Srbiji, u organizaciji Medžlisa Islamske zajednice Priboj, u petak je obilježena 29. godišnjica zločina počinjenog nad 17 stanovnika bošnjačke nacionalnosti.

Radi se o otetim putnicima iz autobusa koji je saobraćao na relaciji Rudo – Priboj, koje su pripadnici Vojske Republike Srpske pod komandom Milana Lukića proveli prema Višegradu, gdje su i ubijeni, prenosi Anadolija.

Nepuna tri desetljeća njihove porodice bezuspješno traže pravdu, a ni do danas nisu pronašli posmrtne ostatke svojih najdražih kako bi ih bar dostojanstveno sahranili.

Srbija im nije priznala ni status porodica žrtava, kako bi ostvarili barem minimalna prava koja bi po zakonu trebala sljedovati majke, očeve, supruge, sestre i djecu otetih.

Srbija im nije priznala status civilnih žrtava rata

Nakija Hodović do danas nije pronašla posmrtne ostatke brata Zafera Hadžića.

Posljednji put ga je vidjela na ratnim fotografijama iz banje Vilina vlas kod Višegrada, s pripadnicima Lukićeve grupe, koji ga muče i tuku.

“Tri brata smo imali, sva tri su umrla za njim. Ostale smo nas tri sestre, dolazimo k'o kukavice, samo kosti da mu nađemo, samo da nam dadnu kosti njegove da ga ukopamo mi gdje hoćemo i da mu možemo otići na mezar da proučimo Fatihu. Ovdje samo dolazimo da se podsjetimo na njega, da je on bio živ i postojao i da su ga odveli dušmani bez puške i bez noža. Goloruka ga uhvatili, svezali i odveli”, kaže Hodović.

Ispred spomen-obilježja u Sjeverinu, na kojem su ispisana imena žrtava, danas je proučen jasin.

Još jednom je poručeno da članovi porodica žrtava umiru ne dočekavši pravdu, jer do danas su pronađeni posmrtni ostaci samo jednog ubijenog, a porodicama nevinih ljudi država Srbija, čiji su bili državljani, nikada nije priznala status civilnih žrtava rata, niti obezbijedila adekvatno obeštećenje.

Proces pred pravosuđem Srbije porodice su izgubile, a njihovu apelaciju odbacio je i Evropski sud za ljudska prava u Strasbourgu.

Ispred spomen-obilježja u Sjeverinu, na kojem su ispisana imena žrtava, danas je proučen jasin (Anadolija)

Predstavka koju je Fond za humanitarno pravo (FHP) podnio u njihovo ime odbijena je iz formalnih razloga, jer su se otmica i ubistvo sjeverinskih Bošnjaka desili prije nego što je Srbija postala članica Vijeća Evrope i potpisala Evropsku konvenciju o ljudskim pravima.

Autobus Rudo – Priboj, koji je 22. oktobra 1992. godine prevozio radnike pribojskih preduzeća koji su tog dana krenuli na posao, pripadnici formacije “Osvetnici”, pod komandom osuđenog ratnog zločinca Milana Lukića, zaustavili su u bosanskom mjestu Mioče, par kilometara od Sjeverina.

Nakon legitimiranja, putnici bošnjačke nacionalnosti izvedeni su iz autobusa, odvedeni prema Višegradu, gdje su, nakon mučenja u banji Vilina vlas, ubijeni na obali Drine.

Apel srbijanskih nevladinih organizacija

Za ovaj ratni zločin Okružni sud u Beogradu 2005. godine osudio je četvericu pripadnika jedinice.

Nakon hapšenja u Argentini, Milan Lukić je pred Haškim tribunalom, zbog zločina počinjenih u Višegradu, osuđen na doživotnu robiju, ali za zločin nad Bošnjacima Sjeverina nije odgovarao.

Više nevladinih organizacija iz Srbije zatražilo je u petak da državne institucije Srbije konačno priznaju svih 16 žrtava otmice i ubistva svojih državljana, da pronađu posmrtne ostatke i pravično obeštete porodice žrtava.

Inicijativa mladih za ljudska prava (YHIR) saopćila je da je grupa građana Srbije ubijena samo zbog toga što su bili muslimani, odnosno Bošnjaci.

“Godišnjica otmice u Sjeverinu opomena je državi da žrtve moraju biti priznate, a svako ko vređa pripadnike nacionalnih manjina mora biti kažnjen”, ističe se u saopćenju.

Grupi nevladinih organizacija koje podsjećaju na zločin nad bošnjačkim civilima iz Sjeverina pridružuju se FHP, Žene u crnom i Sandžački odbor za zaštitu ljudskih prava i sloboda porukom “Neprihvatljivo je da institucije Srbije odbijaju porodicama žrtava pružiti obeštećenje”.

Izvor: Agencije