EK o Crnoj Gori: Tenzije i nepovjerenje obilježili izvještajni period
Duboka polarizacija između nove vladajuće većine i opozicije trajala je tokom 2020. godine i pojačala se u postizbornom periodu, kaže se u godišnjem izvještaju Evropske komisije.
U godišnjem Izvještaju o napretku Crne Gore na evropskom putu navodi se da su “tenzije i nepovjerenje među političkim akterima obilježili izvještajni period koji se odnosi na političke kriterije“.
U Izvještaju se navodi da je duboka polarizacija između nove vladajuće većine i opozicije trajala tokom 2020. godine i pojačala se u postizbornom periodu, prenosi Tanjug, pozivajući se na Radio-televiziju.
“Uzavreli odnosi i nepovjerenje podstakli su česte eskalacije i dodatno pogoršali političke podjele“, navodi se i ističe kako su neslaganja između izvršne i zakonodavne vlasti usporila reformski rad.
Čeka se odgovor na ‘aferu Koverta’
Ostaje, konstatira se, da se osigura vjerodostojan, nezavisan i efikasan institucionalni odgovor na “aferu Koverta“.
Vladajuća većina je, dodaje se, često inicirala ili donosila zakone po ubrzanoj proceduri, bez neophodnih javnih konsultacija i bez odgovarajućeg uzimanja u obzir uslova za pristupanje Evropskoj uniji.
Navodi se da je sastav sadašnjeg parlamenta “bez presedana“ u historiji Crne Gore.
“Parlament do sada nije mogao osigurati potrebnu dvotrećinsku većinu za važna imenovanja sudija, pa su ključne funkcije pravosudnog sistema i dalje popunjene na osnovu vršitelja dužnosti“, navodi se u Izvještaju.
Navodi se i kako se Crna Gora i dalje umjereno spremna za primjenu pravnih tekovina EU-a i evropskih standarda u oblasti pravosuđa i osnovnih prava i uopćeno je postigla ograničen napredak, s ograničenim rezultatima u pogledu odgovornosti.
Međutim, ističe se da nije postignut napredak u oblasti pravosuđa, a provedba ključnih pravosudnih reformi stagnira.
Šverc duhana i pranje novca
Konstatira se kako kapaciteti za rješavanje krijumčarenja duhana i pranja novca još nisu na očekivanom nivou.
Crna Gora, dodaje se, još mora riješiti neke sistemske nedostatke u svom sistemu krivičnog pravosuđa, uključujući način na koji se predmeti organiziranog kriminala rješavaju na sudovima.
Ostvaren je, kažu, ograničen napredak u oblasti slobode izražavanja.
Izvještaj o napretku konstatira da je bilo nekih novih pomaka u istrazi o ubistvu istraživačkog novinara 2018. godine, ali ostaje da se osigura potpuno i efikasno sudsko praćenje ovog slučaja i drugih važnih starih slučajeva.
Potrebni su, ističu, odatni napori da se ograniče efekti dezinformacija i internetskog uznemiravanja i govora mržnje, uz osiguranje da takve mere ne ograničavaju nesrazmerno slobodu izražavanja.