EU ministri o Zapadnom Balkanu i situaciji na sjeveru Kosova

Šef diplomatije EU-a Josep Borrell trebalo bi da sažeto izvijesti ministre vanjskih poslova Unije o stanju na Zapadnom Balkanu.

Samit na Brdu kod Kranja se završio bez jasne poruke EU-a o izgledima partnera na Zapadnom Balkanu da se u neko dogledno vrijeme pridruže Uniji (EPA - Ilustracija)

Šefovi diplomatija Evropske unije u ponedjeljak će u Luksemburgu razgovarati o odnosima sa Zapadnim Balkanom, u svjetlu susreta visokog predstavnika EU-a Josepa Borrella s vođama iz regije u UN-u, a “razmotrit će i prilike na sjeveru Kosova”, navedeno je u pripremnom dokumentu zasjedanja.

Prema izvorima Vijeća ministara EU u Briselu, Borrell bi trebao sažeto izvijestiti ministre inostranih poslova Unije o stanju na Zapadnom Balkanu i porukama koje je dobio od lidera regije, uključujući i nedavni samit EU – Zapadni Balkan u Sloveniji, prenosi agencija Beta.

U Evropskoj uniji su, prema riječima evropskih diplomatskih izvora, ozbiljnu zabrinutost izazvala i posljednja dešavanja na sjeveru Kosova.

Odnosi EU-a i Zapadnog Balkana

Borrell je u New Yorku dobio potvrdu američkog državnog sekretara Antonyja Blinkena za stav EU-a da se svi sporovi moraju rješavati kroz dijalog Beograd – Priština, kao i da SAD podržavaju proširivanje EU-a na Zapadni Balkan.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron je nakon samita na Brdu kod Kranja izjavio da bi o odnosima Unije sa Zapadnim Balkanom mogli eventualno da se “dotaknu” i šefovi država ili vlada EU-a na zasjedanju 21. i 22. oktobra u Briselu.

Samit na Brdu kod Kranja se završio bez jasne poruke EU-a o izgledima partnera na Zapadnom Balkanu da se u neko dogledno vrijeme pridruže Uniji.

Macron o uključivanju Balkana u EU

Njemačka kancelarka Angela Merkel je nakon samita predočila da ne misli da je svrsishodno utvrđivanje nekih datuma za članstvo za partnere sa Zapadnog Balkana, već da to treba da uslijedi “kad budu ispunjeni uvjeti”.

Macron je saopćio da će EU uskoro održati “suštinsku raspravu o geopolitici Unije i proširivanju”, u situaciji kad među članicama Unije postoji podijeljenost oko jasnijih izgleda i koraka za uključivanje Zapadnog Balkana u Uniju.

Stavove Francuske, ali i još nekih članica Unije, Macron je obrazložio tako što je rekao da se “mora najprije temeljito preobraziti funkcionisanje EU-a, jer je to već teško sa postojećih 27 članica”.

Macron je naglasio da “Unija mora odrediti svoje vanjske granice i razmotriti politiku i odnose prema susjedima, a posebno prema Rusiji i Turskoj”, što drugim riječima znači da se sagleda kad i pod kojim uslovima bi se “granice Unije” mogle proširiti i na Zapadni Balkan.

Izvor: Agencije

Povezane

U fokusu ovogodišnjeg Bledskog strateškog foruma, koji se održava u srijedu i četvrtak bit će budućnost Evrope i njena otpornost na izazove.

Published On 01 Sep 2021
Više iz rubrike Balkan
POPULARNO