Ratifikacija pomorske granice između Hrvatske i BiH na čekanju 20 godina

Franjo Tuđman i Alija Izetbegović dogovorili su da morska granica bude srednja crta između dvije države, no sporazum nikada nije ratificiran.

Iz nevladine organizacije Pomorsko društvo u Bosni i Hercegovini zatražili su da se konačno ratificira pomorska granice između Hrvatske i BiH, problem koji na rješenje čeka više od 20 godina, kako bi se prekinule nesuglasice dvije susjedne države, poput onih koje je, primjerice, izazvala gradnja Pelješkog mosta, zbog kojeg bosanskohercegovačka strana optužuje Hrvatsku za ograničavanje prava Bosni i Hercegovini pristupu otvorenom moru, što službeni Zagreb negira.

Iz Pomorskog društva u BiH pozvali su da se u slučaj ratifikacije morske granice između Hrvatske i BiH uključi i službeni Brisel, budući da je Hrvatska članica Evropske unije, i da kao takva ima spor sa svojim prvim susjedom Bosnom i Hercegovinom, koja također pretenduje da postane članicom Unije.

U radu Pomorskog društva nastojimo da poštujemo principe javnosti i transparentnosti, te da svakome na koga se odnosi aktuelna tema i naš rad damo informacije direktno sa naše adrese. Tako je i u slučaju vlasti Republike Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Evropske unije, kaže Al Jazeeri Izet Bajrambašić, predsjednik Pomorskog društva u Bosni i Hercegovini.

„RH i njena nadležna tijela smatramo odgovornom za proglašavanje njihovog suvereniteta na pomorskoj teritoriji BiH, te kršenje suvereniteta i teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine, kao i oduzimanje njenih stečenih prava na moru. RH je navedeno učinila, usvajajući Pomorski zakonik 02.02.1994. i 14.12. 2004. godine. Neki od ključnih članova Pomorskog zakonika su doslovno prepisani iz pomorskog zakona SFRJ, pa je na taj način Republika Hrvatska identificirana kao ‘jedina nasljednica’ pomorske teritorije i pomorskih prava SFRJ u ovom dijelu Jadranskog mora, pritom isključujući Bosnu i Hercegovinu, potpuno“, kaže Bajrambašić.

Dogovor Tuđman – Izetbegović

Predsjednik Hrvatske Franjo Tuđman i predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Alija Izetbegović dogovorili su 1999. godine da morska granica bude srednja crta između dvije države, čime su poluotok Klek i otičići Veliki Škoj i Mali Škoj pripali Bosni i Hercegovini. Ali, za Hrvatsku je sada sporan vrh otoka Klek i Veliki i Mali Škoj. Smatraju da historijski ali i prema katastrima oni trebaju pripasti Hrvatskoj. Ako bi pripali Hrvatskoj, BiH bi izgubila pristup otvorenom moru.
Sporne su i ravne polazne linije kojima se ocrtavaju unutrašnje morske vode. Hrvatska ih je u skladu sa svojim Pomorskim zakonikom povukla još  1994. godine, zatvarajući teritorijalne vode Bosne i Hercegovine, i zatvarajući njen slobodan prilaz otvorenom moru, čime je prekršena UN-ova konvencija o moru.

„Sporazum o državnoj granici između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske [U Sarajevu 30. 7. 1999. godine potpisali predsjednik Hrvatske Franjo Tuđman i Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Alija Izetbegović] je potpuno čist i jasan sa svim važnim odredbama. RH to osporava sa izgovorom u vezi dva ostrva (Mali i Veliki škoj). Međutim, tu stvari stoje drugačije, jer je, ustvari, nastao (insceniran) pravni spor u RH. Usvojeni Pomorski zakonik (1994, 2004) ne priznaje postojanje granice na Jadranskom moru između BiH i RH, a jasno je da se radi o historijskoj granici potvrđenom i navedenim sporazumom“, kaže Bajrambašić.

„U našoj deklaraciji mi tražimo izmjenu Pomorskog zakonika RH u dijelu nepriznavanja granice na moru između dvije države. I bez obzira na to RH je trebala ratificirati međunarodni sporazum o granici i nakon toga uskladiti svoje zakonodavstvo. Sad je pravno stanje u RH po ovom pitanju jasno: ne žele ratificirati Sporazum i nalazi se u statusu privremene primjene (web site Ministarstva vanjskih poslova RH), a Pomorski zakonik je u punoj primjeni“.

Vlasti Bosne i Hercegovine ne čine dovoljni ili gotovo ništa da bi zaštitili suverenitet i teritorijalni integritet države

od Izet Bajrambašić

Deklaraciju o priznavanja morske granice između Hrvatske i BiH iz Pomorskog društva u Bosni i Hercegovini su dostavili Saboru Hrvatske: svim klubovima u Saboru, Predsjedniku Sabora i njegovim zamjenicima, Predsjedniku vlade Hrvatske, te predsjedniku Hrvatske.

Deklaraciju  su dostavili i svim delegatima /zastupnicima u oba doma Parlamentarne skupštine BiH, članovima Predsjedništva BiH kao i ministrima u Vijeću ministara BiH.

„Nažalost od vlasti u RH i BiH nismo dobili odgovor, ni u kom obliku […] Nadležni u EU odnosno Evropskoj komisiji podržavaju Hrvatsku u njenim namjerama, ne uzimajući u obzir javno međunarodno pravo, konvencije UN-a i ostalo što štiti Bosnu i Hercegovinu i njene interese, kao i interese njenih građana. To osporava međudržavnu saradanju, ekonomski i društveni razvoj BiH. Vlasti Bosne i Hercegovine ne čine dovoljni ili gotovo ništa da bi zaštitili suverenitet i teritorijalni integritet države, kao i oduzetih pomorskih prava“, kaže Bajrambašić.

Iz Ministarstva vanjskih i evropskih poslova Hrvatske kao i Sabora nisu odgovorili na upit Al Jazeere o razlozima dvodecenijske blokade ratifikacije pomorske granice između Hrvatske i BiH, i izgledima da se spor riješi.

Izvor: Al Jazeera