Koliko su države u regiji prošle godine zaradile od oduzete imovine

Državne agencije, direkcije i uredi za upravljanje oduzetom imovinom zbrajaju rezultate za godinu koja je bila opterećena pandemijom, pa su neke aktivnosti bile usporene. Sudovi su imali periode u kojima su ročišta prolongirana, ali presuđenih sticanja imovine izvršenjem krivičnog djela, te protivpravno i nelegalno bogaćenje nauštrb privrednih društava i drugih lica ni COVID nije zaustavio.

U Hrvatskoj je prema podacima Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine do kraja oktobra 2020. godine na ime trajno oduzete imovinske koristi oduzeto ukupno 312.085.122 kuna (41,28 miliona eura), od čega je u državni budžet uplaćen iznos od 50.868.670 kuna (6,72 miliona eura).

„Trajno oduzeto je pet nekretnina koje su predate na upravljanje Ministarstvu za socijalnu politiku, stan i poslovni prostor u Zagrebu prodan za 3.493.216 kuna (462.000 eura), a za pet stanova procijenjene vrijednosti i jednu poslovnu zgradu 13.362.510 kuna (1,76 miliona eura), te tri građevinska zemljišta procijenjene vrijednosti 1.504.620 kuna (198.854 eura), u tijeku je donošenje odluka o raspolaganju“, navode iz resornog ministarstva.

Laboratorij za uzgoj marihuane

Od trajno oduzete pokretne imovine se izdvaja 47 vozila koji su prodani, osam osobnih i dva kombi vozila predana na korištenje drugim državnim tijelima i budžetskim korisnicima (MUP, Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje, Centar za rehabilitaciju Zagreb…), laboratorij za uzgoj marihuane darovan Agronomskom fakultetu, 2.813 komada skijaških jakni i 654 skijaških hlača Caritasu, a mobilni uređaj i kuhinjska oprema Domu za psihički bolesne osobe.

„Od privremeno oduzetih stvari, gotov novac u kunskim sredstvima je iznosio 34.758.796 a od deviza 4.168.529 Eura, 70.384 USD, 62.923,25 CHF, 13.275,77 GBP i ostale valute u manjim iznosima. Od privremeno oduzetih nekretnina je blokirano njih 637 vrijednosti 24 miliona eura, a od pokretnina je privremeno oduzeto 1.095 umjetničkih djela koji se čuvaju u muzejima, 27 automobila, tri motocikla, jedno plovilo, te nakit i satovi koji se čuvaju u sefovima banaka“.

U Hrvatskoj se do uspostave Ministarstva državne imovine, pravnog prednika Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, privremeno oduzeta imovina  u pravilu samo evidentirala i čuvala, a njome se raspolagalo tek po pravomoćnosti presuda kojom je ta imovina postala vlasništvo Republike Hrvatske. Od decembra 2018.godine su Uredbom o uvjetima i načinima upravljanja privremeno oduzetom imovinom stvorene pretpostavke za kvalitetno upravljanje privremeno oduzetom imovinom, pa se imovina prodaje, daje na upotrebu, iznajmljuje ili daje u zakup u skladu s namjenom prije pravomoćnosti presude.

„Do 31. listopada 2020.godine donijeto je deset Odluka o davanju na uporabu privremeno oduzetih osobnih vozila i jednog teretnog vozila tijelima države, procijenjene vrijednosti 2,8 miliona eura, a prodana su četiri privremeno oduzeta vozila za 107.305 eura (Porsche Panamera, Audi A3, Mercedes S500 i Mercedes B180 CDI)“, podaci su Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Hrvatske.

Na eventualno propadanje robe i oduzete imovine pažnju poklanjaju i u Srbiji, čija je Direkcija za upravljanje oduzetom imovinom u 2020. godini uvećala vrednost imovine kojom raspolaže za 6,6 miliona eura.

„Stepen amortizacije i propadanja skladištene robe u magacinu Direkcije je nula, odnosno oduzeta imovina shodno Zakonu o oduzimanju imovine proisteklom iz krivičnog dela može biti poklonjena u humanitarne svrhe ili uništena. Lako kvarljiva roba i životinje mogu se prodati bez usmenog javnog nadmetanja. Odluku o poklonu ili uništenju imovine donosi direktor Direkcije zbog postojanja zdravstvenih, veterinarskih, fitosanitarnih, sigurnosnih i drugih razloga propisanih zakonom. Najčešće kvarljiva roba propada u magacinima sudova gde se drži do okončanja postupka koji znaju dugo trajati“, kaže Milan Stevović, direktor Direkcije.

Napominje da Direkcija može prodati pokretnu imovinu i hartije od vrijednosti, neposredno ili preko određenog fizičkog ili pravnog lica. Pokretna imovina se prodaje po istoj ili višoj cijeni koju je procijenila Direkcija, a prodaja hartija od vrijednosti i drugih vrijednosnih papira vrši se u skladu sa propisima berze.

„Direkcija je u 96 predmeta, na osnovu sudskih rešenja vratila imovinu koja joj je privremeno bila poverena na čuvanje. Imovina je u 52 predmeta trajno oduzeta i postala svojina Republike Srbije“, precizira podatke direktor Stovović čija direkcija djeluje pod ingerencijama Ministarstva pravde Srbije.

U Bosni i Hercegovini djeluju dvije entitetske agencije za upravljanje oduzetom imovinom. U Federaciji je to samostalna upravna organizacija, dok u Republici Srpskoj djeluju u okviru Ministarstva pravde tog entiteta.

„U toku prošle godine Agencija je postupala po 40 sudskih odluka i to 24 sudske presude u kojima je krivični postupak okončan i 14 sudskih rješenja u kojima je krivični postupak još uvijek u toku, te zaprimila dvije sudske naredbe kojima se privremeno oduzeti predmeti predaju Agenciji na čuvanje, čija je ukupna vrijednost 17.326.461,64 maraka (8,86 miliona eura), što je za 2.960.406,82 KM (1,51 miliona eura) više u odnosu na vrijednost imovine kojom je Agencija upravljala tokom 2019.godine.

Do sada je ova agencija samo u jednom slučaju raspolagala vrijedonosnim papirima, a dionice nisu bile atraktivne i bez veće vrijednosti na berzi. Za svoj najveći problem izdvajaju modalitete upravljanja kako bi se spriječilo propadanje ili gubljenje na vrijednosti imovine.

Automobili gube na vrijednosti

„Agencija raspolaže odgovarajućim skladištima gdje čuva motorna vozila. Međutim, ona zbog nekorištenja gube na svojoj vrijednosti, te ćemo ovaj problem pokušati riješiti izmjenama i dopunama Zakona o oduzimanju nezakonito stečene imovine krivičnim djelom Federacije Bosne i Hercegovine. Naime, dosadašnja praksa je pokazala da motorna vozila bez obzira da li se koristila ili bila samo uskladištena, kroz određeni period gube na vrijednosti, a na koju Agencija ne može utjecati. U tom smislu ekonomičnija je opcija mogućnost prodaje tog motornog vozila i čuvanje tako dobijenih novčanih sredstava na posebnom računu Agencije do okončanja krivičnog postupka, nego da predmetno vozilo bude samo uskladišteno, naročito uzimajući u obzir dužinu trajanja krivičnog postupka“, stavovi su Federalne agencije za upravljanje oduzetom imovinom.

Od prošle godine po prvi put upravljaju privremeno oduzetim predmetima koji se povjeravaju Agenciji na čuvanje do uvođenja u dokazni postupak ili do druge odluke suda. Tako su privremeno čuvali gotov novac u iznosu od 530.050 eura kojega su krajem godine, a na osnovu Rješenja Kantonalnog suda u Sarajevu, vratili vlasniku.

Postavlja pitanje ima li u ovoj zemlji kriminala i lopovluka i jesu li materijalni troškovi agencija veći od povjerene im imovine? Pogotovo u entitetu Republika Srpska.

„U 2020. godini Agencija je postupajući po sedam sudskih odluka u kojima je odlučivano o oduzimanju imovine, preuzela imovinu u vrijednosti 25.222,90 KM. Radi se o trajno oduzetoj imovini, odnosno imovini koja je sudskim odlukama oduzeta primjenom mjere oduzimanja imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom, mjere bezbjednosti oduzimanja predmeta krivičnog djela i zaštitne mjere oduzimanja predmeta upotrijebljenih za izvršenje prekršaja. Strukturu preuzete imovine čine: ogrijevno drvo (396,90 KM), novac (120 KM), tri putnička motorna vozila i razna tekstilna roba. Jedno vozilo u vrijednosti 11.856 maraka smo ustupili MUP-u“, navode iz Agencija za upravljanje oduzetom imovinom RS.

U ovom trenutku Agencija upravlja oduzetom imovinom ukupne vrijednosti 1.691.231 KM (864.637 eura), od koje je vrijednost privremeno oduzete imovine 1.033.420 KM, a vrijednost trajno oduzete imovine 675.811 KM. Za trajno oduzetu imovinu još nisu donesene odluke o raspolaganju jer nisu završeni postupci za upis prava svojine u korist Republike Srpske u javnim evidencijama o nepokretnostima zbog čega ne mogu biti predmet donošenja odluke o raspolaganju.

Podsjetimo, da je uprkos presuđenim sudskim odlukama i „sitno“ oduzetoj nelegalno stečenoj imovini, Indeks percepcije korupcije za Bosnu i Hercegovinu najlošiji od zemalja Zapadnog Balkana. Na 111.mjestu od 180 zemalja svijeta su rangirani BiH i Sjeverna Makedonija, s tim da se stanje korupcije u Bosni i Hercegovini po istraživanju Transparency internationala pogoršalo za 11 pozicija.

„U suštini, ovdje je problem što nema pravosnažnih presuda za krivična djela od kojih zavisi oduzimanje imovine stečene krivičnim djelima“, jasna je Ivana Korajlić, izvršna direktorica Transparency internationala BiH.

Stanje na tabeli percepcije korupcije koincidira sa vrijedošću oduzete imovine u zemljama regiona!