Đukanović vratio Zakon o slobodi vjeroispovijesti na ponovno odlučivanje

Predsjednik Crne Gore vratio je na ponovno odlučivanje sve zakone koje je donijela Skupština na sjednici 29. decembra.

Đukanović od ranije optužuje SPC da radi za "velikosrpski nacionalizam" (EPA)

Premijer Crne Gore Zdravko Krivokapić optužio je predsjednika te zemlje Mila Đukanovića da ne dozvoljava mirnu tranziciju vlasti, nakon što je Ðukanovića nekoliko zakona, među kojima je i Zakon o izmenama i dopunama Zakona o slobodi veroispovesti, vratio Skupštini na ponovno odlučivanje.

“Đukanović ne dozvoljava mirnu tranziciju vlasti u Crnog Gori i nastavlja u višegodišnjem maniru da Crnu Goru tretira kao svoj feud. Osim što krši Ustav, zakone ove zemlje, Ðukanović se igra građanima, njihovom imovinom i pravima koja proističu iz Ustava”, naveo je Krivokapić na Twitteru.

Na treći pokušaj opstrukcije i blokade sistema od strane opozicije, odgovorićemo ponovo mirno, demokratski i evropski. U skladu sa Ustavom i pozitivnim propisima, izglasaćemo ponovo sve zakone. U ponovnom glasanju se ne vodi rasprava, već se samo glasa, reagirao je na Twitteru i predsjednik crnogorske Skupštine Aleksa Bečić.

Jednako brzo uslijedio je odgovor iz opozicione Demokratske partije socijalista iz koje su poručili premijeru Crne Gore Zdravku Krivokapiću da bi konačno mogao da nauči ustavne nadležnosti i sistem podjele vlasti.

Stranka Mila Ðukanovića predlaže Krivokapiću da pročita član 94 Ustava Crne Gore u kojem su, navode, jasno propisane nadležnosti predsjednika Crne Gore i njegovo pravo da zakon vrati na ponovno odlučivanje Skupštini.

Đukanović – pitanje kvoruma

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović vratio je u subotu na ponovno odlučivanje sve zakone koje je donijela Skupština Crne Gore na sjednici 29. decembra, među kojima su i izmjene Zakona o slobodi vjeroispovijesti, saopšteno je iz kabineta predsjednika. Đukanović se pozvao na član 94 stav 1 Ustava.

Đukanović je, navodeći razloge za odluku, podsjetio da je shodno članu 90 stav 3 Poslovnika Skupštine propisano: “Kvorum se utvrđuje primjenom elektronskog sistema za glasanje, na način što je svaki poslanik dužan da se lično identifikuje (prijavi) ubacivanjem identifikacione kartice u poslanički pult na svom sjedištu ili na osnovu evidencije generalnog sekretara Skupštine”.

“Stoga je otvoreno pitanje da li je prilikom početka predmetne sjednice i usvajanja njenog dnevnog reda postojao kvorum, a samim tim i pitanje demokratskog legitimiteta, kao i usaglašenosti usvojenih zakona sa Ustavom Crne Gore i važećim pravnim propisima”, naveo je Đukanović u dokumentu upućenom predsjedniku parlamenta Aleksi Bečiću, prenijele su podgoričke Vijesti.

Ukazao je i na “otvoreno pravno pitanje” konstatovanja prestanka mandata zastupniku Filipu Adžiću i potvrđivanja mandata Suade Zoronjić, s obzirom na, kako navodi, većinski donešenu negativnu odluku Državne izborne komisije, “kao i na ukupnu parlamentarnu praksu u Crnoj Gori da se mandat člana Parlamenta potvrđuje tek na predlog tog nezavisnog institucionalnog autoriteta.”

Sukob države i SPC-a

Skupština Crne Gore usvojila je krajem decembra prošle godine izmjene i dopune Zakona o slobodi vjeroispovijesti, prema kojima su izbrisani članovi vezani za imovinu vjerskih zajednica, što Đukanović sada usporava dovodeći u pitanje postojanje kvorima prilikom održavanje posljednje sjednice crnogorske Skupštine.

Izmjene Zakona koje je usvojila nova crnogorska parlamentarna većina krajem decembra eliminisale su sve članove koji se tiču promjene statusa imovine koja prema novom prijedlogu ostaje u posjedu Srpske pravoslavne crkve (SPC).

Ukoliko država želi da tu imovinu evidentira kao svoju, može da pokrene parnični sudski proces.

Novim izmjenama Zakona je ukinuta i odredba iz prethodnog, da se vjerska zajednica mora registrirati, što je također bila jedna od tačaka kojoj se SPC žestoko opirala.

Zakonom o slobodi vjeroispovijesti koji je 27. decembra 2019. izglasala tadašnja vlast Demokratske partije socijalista (DPS), predviđeno je bilo da vjerski objekti i zemljište koji su bili imovina Crne Gore do 1918. godine, a za koje ne postoje dokazi vjerskih zajednica o pravu svojine, prelaze u državnu svojinu. Tome se SPC oštro protivila i zbog toga organizirala višemjesečne litije.

Izvor: Al Jazeera i agencije

Povezane

Više iz rubrike Balkan
POPULARNO