Bosanska Krupa više ne želi biti tranzitna zona za migrante

Općinsko vijeće Bosanske Krupe, na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine, donijelo je zaključak o zabrani dovođenja migranata na teritoriju ove općine.

Načelnik Bosanske Krupe rekao je da zaključak koje je Općinsko vijeće usvojilo ovoj lokalnoj zajednici daje pravne pretpostavke da od viših nivoa vlasti, poput Unsko-sanskog kantona (USK), mogu tražiti pomoć tokom migrante krize.

Bosanska Krupa je jedna od tranzitnih općina koju migranti i izbjeglice koriste da bi došli do Bihaća, odakle dalje pokušavaju ilegalno preći granicu s Hrvatskom i ući u Evropsku uniju.

“Ponekad su to veće, ponekad manje grupe, koje u nekim slučajevima prave štetu, najčešće na poljoprivrednim poljima ili ulaze u kuće čiji su vlasnici privremeno odsutni”, rekao je za Al Jazeeru općinski načelnik Armin Halitović. “Ljudi su često uplašeni zbog toga.”

‘Čekaonica’ za ulazak u EU

Otoci u Grčkoj i USK trenutno su dvije najveće “čekaonice” za migrante koji sa Bliskog istoka i iz Afrike preko balkanskih zemalja pokušavaju doći do zemalja zapadne Evrope, upozorio je predsjednik nevladine organizacije Legis iz Sjeverne Makedonije Jasmin Redžepi, koja se bavi problemima migranata.

Migranti i izbjeglice u Bosnu i Hercegovinu najčešće dolaze iz pravca Sjeverne Makedonije i Grčke, preko Srbije, ali većina njih ostaje “zaglavljena” u Bihaću i Velikoj Kladuši (USK), zbog čvrsto čuvane granice s Hrvatskom, koja je i granica EU-a.

Hiljade građana Bihaća protestiralo je posljednjih sedmica, tražeći od državnih vlasti da zaustave dolazak migranata i izbjeglica na to područje.

Operativna grupa za koordiniranje aktivnosti i nadzora nad migrantskom krizom USK-a odlučila je da se zatvore migrantski kampovi “Bira” i “Miral” u Bihaću i Velikoj Kladuši i da se migranti i izbjeglice premjeste van naseljenih područja.

Odlučeno je da će policija pojačati kontrolu, posebno na ulazima u USK, a zabranjena je prodaja karata migrantima za unutrašnji prevoz.

Peter Van Der Auweraert, šef Međunarodne organizacije za migracije (IOM) u Bosni i Hercegovini i subregionalni koordinator za Zapadni Balkan, rekao je za Al Jazeeru da se oko 8.000 migranata trenutno nalazi u Bosni i Hercegovini.

“Problemi su nastali zbog nedovoljnog smještaja u odnosu na broj migranata koji dolaze u Bosnu i Hercegovinu. Trenutno imamo oko 5.000 migranata koji se nalaze u zvaničnim smještaju te 2.000 do 3.000 migranta koji spavaju na ulici”, kazao je on.

Državna vlast bez konsenzusa

“To je problem koji usložnjava situacija s migrantima, oni nemaju pristup osnovnim uslugama, a naročito je problem za lokalno stanovništvo, jer se suočava s migrantima koji spavaju svugdje, pored kuća ili na ulicama”, rekao je Van Der Auweraert.

Načelnik Bosanske Krupe kaže da lokalna zajednica, iako prva i najviše na udaru migranata i izbjeglica, ima najmanje mehanizama da odgovori na te izazove.

“To su ljudi koji si prešli hiljade kilometara od svojih domova do nas i vrlo ih je teško zaustaviti u namjeri da pređu posljednju granicu prema EU”, kaže načelnik Halitović.

Van der Auweraert podsjeća da ekskluzivno pravo za pitanje migracija imaju državne vlasti u zemlji, ali vladajući politički predstavnici ne uspijevaju postići konsenzus oko rješavanja migrantske krize u Bosni i Hercegovini.

Izvor: Al Jazeera