BiH usvojila revidiranu Strategiju za rad na predmetima ratnih zločina
Vijeće ministara Bosne i Hercegovine na današnjoj vanrednoj sjednici usvojilo je revidiranu Strategiju za rad na predmetima ratnih zločina, javlja agencija Anadolija.
Strategija je jednoglasno prihvaćena, rekao je ministar pravde BiH Josip Grubeša čije je ministarstvo i predlagač Strategije. Kako je kazao, strategija je dogovarana dvije godine.
Prema njegovim riječima, politički predstavnici stranaka u vlasti su tražili da se ona precizira i to je urađeno kroz Aneks B.
“Tražili smo od Tužilaštva BiH da nam u roku od 90 dana dostavi statističke podatke koji se odnose na broj lica koja su pravosnažno presuđena. Naravno da se tu uključuju podaci o vrsti presude, zatim broj lica čiji se predmeti nalaze u žalbenom postupku, broj lica koja čekaju prvostupanjsku odluku, koja su trenutno pod istragom, broj lica protiv kojih je obustavljena istraga, protiv kojih nije pokrenut postupak, odnosno koji još nisu uzeti u rad od 2004. godine”, pojasnio je Grubeša.
Međunarodni promatrači bez prava glasa
Druga činjenica koja pobliže definira Strategiju, kako je kazao, jeste nadzorno tijelo koje je reducirano s ovim aneksom, i uveli su instituciju Suda i Tužilaštva BiH i međunarodnih predstavnika kao promatrače bez prava glasa.
“Zadnji dio koji ovaj Aneks definira jeste regionalna saradnja gdje smo zaključili da će se ona realizirati u skladu s međunarodnim standardima i principima. Ono što je značajno usvajanjem ove Strategije jeste da će BiH dobiti predviđena sredstva od Evropske komisije koja su nam bila obećana za pravosuđe i sve one osobe koje rade u pravosuđu BiH kroz projekte EK neće ostati bez posla”, pojasnio je Grubeša.
Istakao je da ima veliki broj predmeta ratnih zločina, koji su još uvijek u različitim fazama.
“S ovom Strategijom ćemo omogućiti Tužilaštvu BiH da lakše disperzira manje složene predmete na niže razine kako bi što prije mogli završiti ovaj problem vezan za procesuiranje ratnih zločina u BiH. Revidirana Strategija za procesuiranje ratnih zločina je jedan od 14, kasnije jedan od osam prioriteta koje EK stavila pred BiH na našem putu k EU. Jednoglasno je prihvaćena Strategija”, rekao je Grubeša.
Strategiju za rad na predmetima ratnih zločina bosanskohercegovačke vlasti usvojile su 2008. godine. Predviđala je da se na državnom nivou procesuiraju najsloženiji predmeti u roku od sedam godina, a svi ostali da budu prebačeni na entitetski nivo i završeni do 2023. godine.
Krajem 2015. istekao je rok, a da nisu završeni svi najsloženiji predmeti ratnih zločina na državnom nivou. Zbog toga je i pripremljena Revidirana strategija, koja predviđa da veći broj predmeta bude prebačen na nivo entiteta.
Ranije su neka nevladina udruženja kritizirala ustupanje pretmeta za ratne zločine lokalnim sudovima, ocjenjujući kako su takvi sudovi pod snažnim političkim pritiskom.
Bivša istraživačica Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju i predavačica na Univerzitetu u Amsterdamu Nevenka Tromp u prebacivanju predmeta za ratne zločine sa državnog na lokalni nivo vidi političku pozadinu. Vjeruje da bi “lokalni moćnici nesmetano mogli instrumentalizirati sudove da se razračunavaju s političkim suparnicima i da preko podizanja optužnica rade reviziju povijesti”.
Izvor: Al Jazeera i agencije