Sabor donio Zakon o obnovi Zagreba od potresa

Hrvatski sabor u petak je većinom glasova donio Zakon o obnovi zgrada oštećenih potresom u Zagrebu, Krapinsko-zagorskoj i Zagrebačkoj županiji.

Od 138 nazočnih zastupnika, za zakon je glasovalo njih 124, suzdržanih je bilo deset, protiv četvero, prenijela je Hina. 

Broj glasova koje je zakon dobio, govori da su za njega glasali i opozicioni zastupnici, koji tačno, znat će se kad nadležna saborska služba objavi taj podatak.  

Zakon definira model po kojem će konstrukcijsku obnovu zgrada 60 posto finansirati država, a po 20 posto Grad Zagreb i županije te vlasnici nekretnina.

Vlasnicima s minimalnom plaćom i bez značajnije imovine, država i županija, grad ili općina u potpunosti će financirati tu obnovu.

Povlastice za određene kategorije stanovništva

Plaćanja iznosa od 20 posto bit će oslobođeni i vlasnici nekretnina ako njihov dohodak u protekloj i tekućoj godini ne prelazi 4.000 kuna, a isto vrijedi i za one čija je ukupna imovina na dan potresa vrijedila manje od 200.000 kuna. 

Uz ratne vojne invalide, participacije u obnovi oslobodit će se i osobe s invaliditetom, kao i vlasnici i suvlasnici koji su u trenutku potresa u zajedničkom kućanstvu živjeli s osobom s invaliditetom.

U slučaju da vlasnik ili suvlasnik proda obnovljenu nekretninu u roku od pet godina, morat će u cijelosti vratiti sredstva koja je uložila država ili županija.

Obiteljska kuća zakonom je definirana kao stambena zgrada do 400 metara kvadratnih s najviše tri posebna dijela od kojih je najmanje jedan stan te onaj kojim se omogućuje obnova zgrada u slučaju bespravnih zahvata na konstrukciji zgrade tako da vlasnik ili suvlasnik podmiri troškove povratka zgrade u stanje prije bespravne rekonstrukcije.

Jednom godišnje, do kraja juna za prethodnu godinu, Vlada će Saboru morati podnijeti izvještaj o učincima zakona o obnovi.

Najviše oštećene privatne zgrade

U potresu 22. marta u Zagrebu je oštećeno 25 hiljada zgrada, u Krapinsko-zagorskoj županiji 409 te 510 u Zagrebačkoj županiji, ukupno 26 hiljada zgrada.

Oko 1,5 posto oštećenih zgrada javne je namjene, a 98,5 posto su zgrade u privatnom vlasništvu.

Razmjera štete procijenjena je na oko 86 milijardi kuna (11,4 milijarde eura), što je oko 60 posto godišnjeg državnog budžeta.

Izvor: Agencije