RSE: Srbija postavlja žičanu ogradu na granici sa S. Makedonijom
Srbija je na granici sa Sjevernom Makedonijom kod Preševa počela postavljanje žičane ograde, koja bi trebala onemogućiti eventualne masovne ilegalne prelaske granice izbjeglica i migranata, potvrđeno je za Radio Slobodna Evropa (RSE) u lokalnoj samoupravi u Preševu.
Shqiprim Arifi, predsjednik opštine Preševo, na jugu Srbije, rekao je za RSE kako je izgradnja žičane ograde dio dogovora s Evropskom unijom.
“Mislimo da je ograda u funkciji dodatnog osiguranja granica zemalja van EU-a od izbjeglica, koje će eventualno ponovo masovno krenuti takozvanom Balkanskom rutom”, kazao je on.
Loš tretman prema izbjeglicama
Smatra da ograda indirektno doprinosi procesu eurointegracija, ali uz potpuno razumijevanje i uvažavanje političkih okolnosti.
“Lično, imam ozbiljnih rezervi prema takvom tretmanu izbjeglica”, rekao je Arifi.
Iz RSE-a navode kako do zaključenja teksta nisu dobili odgovor iz Evropske komisije na pitanje da li su upoznati ili konsultirani s pitanjem podizanja ograde između Srbije i Sjeverne Makedonije.
Ovaj medij podsjeća kako se Srbija nalazi na takozvanoj Balkanskoj ruti, kojom migranti i izbjeglice pokušavaju doći do zemalja EU-a.
Prema posljednjim podacima, koje je Komesarijat za izbjeglice Srbije objavio 20. juna, u 18 azilnih i prihvatnih centara u Srbiji boravi oko 4.800 lica.
Aktivisti nemaju povjerenja
Vlasti u Srbiji nisu otvorene za pružanje detalja o žičanoj ogradi koju Srbija gradi na granici sa Sjevernom Makedonijom kod Preševa, navode iz RSE-a i dodaju kako nisu dobili odgovor na nekoliko upita.
Prema monitoringu nevladine organizacije Legis iz Skoplja, dnevno se registrira oko 200 pokušaja migranata da u tu zemlju uđu iz Grčke.
“Pogranična policija presreće te ljude i vraća ih u Grčku, ali istovremeno na granici sa Srbijom bilježimo pedesetak pokušaja migranata dnevno da iz Sjeverne Makedonije pređu u Srbiju, što pokazuje da oni ipak pronalaze način da nastave put ka svom krajnjem cilju – Zapadnoj Evropi”, objasnio je za RSE generalni sekretar Legisa Jasmin Redžepi.
Redžepi, koji je, zajedno s aktivistima, sa makedonske strane prišao lokaciji gdje se gradi ograda, rekao je da se trenutno nasipa tampon kojim će prolaziti policijska i vojna vozila i postavljaju metalni stubovi koji se betoniraju u zemlju.
‘Nesvrsishodno i nepotrebno’
“Oni nisu visoki, jer će se tek nadograditi, kako bi se dobila ograda slična onoj na granici Grčke i Sjeverne Makedonije ili Srbije i Mađarske.”
Na osnovu iskustava Sjeverne Makedonije s podizanjem žičanih ograda, Redžepi ocjenjuje da, bez obzira na visinu, veličinu i druge odlike, ona ne može zaustaviti migrante, zbog čega je njeno postavljanje po pravilu nesvrsishodno i nepotrebno.
“Mi imamo ogradu na granici s Grčkom, ali je ona izgrađena u ravničarskom dijelu. Migranti, međutim, ne koriste više tu rutu već, zaobilazeći žičane prepreke, granicu prelaze u planinskim dijelovima, gdje je ograde mnogo teže podići. Zbog toga smatram da su sredstva za njihovo podizanje uzalud bačene pare građana”, kaže sagovornik RSE-a.
Prvu žičanu ogradu zbog izbjeglica podigla je Mađarska, koja je 2017. godine na cijeloj granici sa Srbijom postavila 150 kilometara dugu žičanu ogradu, opremljenu video i termo kamerama.
Slovenija ‘krenula’ još 2015.
Sjeverna Makedonija je 2016. godine dvostrukom žičanom ogradom osigurala svoju južnu granicu prema Grčkoj, a prema zvaničnim podacima, podignuto je 37 kilometara ograde visoke 2,5 metra sa žilet žicom na vrhu.
Slovenija je žičanu ogradu na granici s Hrvatskom počela postavljati 2015. godine, a prošle godine je krenula u postavljanje dodatne, duge 40 kilometara, kako bi osigurala rizične dionice uz granicu.
Prije dvije godine Uprava policije Crne Gore navela je kako ta država bilježi povećan priliv izbjeglica i migranata koji dolaze iz Albanije te da se ne isključuje mogućnost postavljanja žičane ograde na ugroženim pograničnim dijelovima, navodi RSE.
Izvor: Agencije