Otvaranje granica Crne Gore bit će usklađeno s odlukama EU-a

U Crnu Goru mogu ući građani država u kojima je broj aktivnih slučajeva manji od 25 na 100.000 stanovnika (EPA)
U Crnu Goru mogu ući građani država u kojima je broj aktivnih slučajeva manji od 25 na 100.000 stanovnika (EPA)

Nacionalno koordinaciono tijelo za zarazne bolesti (NKT) Crne Gore odlučno je da dalju politiku otvaranja granica, što je, kako kažu, i potreba crnogorske ekonomije, usklade sa politikom i odlukama Evropske unije čim one budu konačne i saopćene.

“Putevi importacije korona virusa u našu zemlju usljed neodgovornosti pojedinaca i razvoj epidemiološke situacije u državama regiona potvrdili su da smo i ovog puta donijeli ispravne odluke u interesu građana Crne Gore i javnog zdravlja”, konstatovano je na sjednici, održanoj u nedjelju uvečer.

Dodaje se da je broj testiranja na korona virus u odnosu na broj stanovnika u Crnoj Gori među najvišima na Balkanu i u skladu sa najvišim evropskim standardima, prenosi Tanjug.

Zatvaranje granica

Nakon sjednice NKT-a saopćeno je i da su analizirani podaci koji su stizali iz pojedinih država, na osnovu čega su donošene odluke o otvaranju granica.

Vlada Crne Gore je 1. juna otvorila granice za države u kojima je broj aktivnih slučajeva manji od 25 na 100.000 stanovnika, no zbog pojave importovanih slučajeva zaraze korona virusom revidirala je listu zemalja koje mogu ući na njenu teritoriju.

Početkom juna je crnogorska vlada proglasila kraj epidemije korona virusa na svojoj teritoriji nakon što 28 dana zaredom, odnosno dva perioda inkubacije, nije zabilježen nijedan novi slučaj zaraze korona virusom.

Prethodno je, 24. maja, Crna Gora postala prva “corona free” država u Evropi.

Izvor: Agencije


Povezane

Osim sektora turizma, direktne strane investicije čine jedan od važnih faktora crnogorskog bruto društvenog proizvoda. Prošle godine, u zemlju su donijele više od 700 miliona eura, dok međunarodne institucije za ovu godinu procjenjuju ozbiljan pad. Kako će se sve odraziti na brojne važne turističke projekte u Crnoj Gori, istražila je Milica Marinović.  

Više iz rubrike Balkan
POPULARNO