Stradalima u zemljotresu u Zagrebu 2.600 eura po domaćinstvu

Za privremenu i nužnu zaštitu i popravak zgrada oštećenih potresom na području Zagreba i okolice Vlada je kao hitnu mjeru osigurala do 20.000 kuna (približno 2.600 eura) po domaćinstvu, a na sjednici u četvrtak najavljeno je da će uskoro u skraćenu proceduru javnog savjetovanja uputiti zakon o obnovi zgrada, prenosi agencija Hina.

Riječ je o iznosu 141 milijun kuna (18,6 milijuna eura) – 100 milijuna kuna (13,2 milijuna eura) osigurano je rebalansom proračuna na razdjelu Ministarstva graditeljstva, a 41 milijun (5,4 milijuna eura) preraspodjelom unutar Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Premijer Andrej Plenković zamolio je nadležne resore da prionu na finaliziranje zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom u Zagrebu i okolici, a kad tekst bude konsolidiran, uslijedit će završni sastanak s Gradom Zagrebom, puštanje zakona “u kraće savjetovanje” i njegovo predstavljanje u Hrvatskom saboru.

Vlada želi da zakonski tekst koji se sprema bude kvalitetan, sveobuhvatan, rekao je premijer i naglasio kako tu nije riječ o poslu koji se radi preko noći.

Štromar: Obnova će trajati godinama

“S obzirom na razmjere, šteta je ogromna, puno veća nego što je bilo tko mogao zamisliti”, naglasio je Plenković i istaknuo kako stoga cijeli okvir mora biti kvalitetno, dobro urađen te uključiv, cjelovit i učinkovit.

Hrvatska će za saniranje štete od potresa tražiti i sredstva iz Europskog fonda solidarnosti, a premijer je najavio da će se vjerojatno “ići u šire međunarodne angažmane, s obzirom na ukupni iznos šteta”.

Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja zajedno s Ministarstvom regionalnog razvoja i fondovima Europske unije već radi na pripremi dokumentacije.

Potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva Predrag Štromar podsjetio je kako je Vlada od prvog dana rekla da će pomoći ljudima koji su stradali u razornom potresu 22. ožujka.

U izradi zakona kroz brojne sastanke pokušali su u kratkom roku naći odgovore na pojedine nelogičnosti koje traju i više od deset godina, a potresom su isplivale na površinu, kaže Štromar.

Današnja je odluka samo početak u obnovi, naglasio je. Odlukom se pomaže građanima kako bi imali osnovno – krov nad glavom i toplu vodu, i to svakom oštećenom kućanstvu iznosom do 20.000 kuna.

“Obnova će trajati godinama, pogotovo obnova zaštićenih kulturnih spomenika, simbola Zagreba, ali ljudi koji su ostali bez doma ne mogu toliko čekati. Zato je bitno vratiti im sigurnost, smjestiti one koji neće tako brzo moći u svoje kuće i stanove i omogućiti im osnovne uvjete za život”, rekao je.

Pitanje transparentnosti trošenja novca

Odlukom se uređuju oblici pomoći namijenjeni za privremenu i nužnu zaštitu i popravak zgrada na području Zagreba, Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije, odnosno privremenu i nužnu zaštitu i popravak oštećenja obiteljskih kuća, stambeno-poslovnih i višestambenih zgrada.

Novac će biti namijenjen, objasnio je Štromar, za financiranje sanacije dimnjaka i ugradnju novih bojlera, kao i za popravak ili zamjenu zabatnog zida, popravak dizala te nužnu privremenu zaštitu zgrade od utjecaja atmosferilija i uklanjanje opasnih dijelova zgrade koji mogu ugroziti život ili zdravlje ljudi.

Ministarstvo graditeljstva osigurat će 12.000 kuna (1.500 eura) po kućanstvu za obnovu, a Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost sufinancirat će ugradnju kondenzacijskih bojlera s 80 posto od ukupnog iznosa, do iznosa 8.000 kuna (1.050 eura) po kućanstvu.

Vodit će se i briga o transparentnosti trošenja tog novca, istaknuo je Štromar, pa je predviđena izrade aplikacije koja će omogućiti uvid svim institucijama i zainteresiranoj javnosti u realnom vremenu, prenosi Hina.

Šteta 5,5 milijardi eura

Štromar je ranije potvrdio da se šteta od potresa koji je pogodio Zagreb i okolicu procjenjuje na 42 milijarde kuna (5,5 milijardi eura).

U jakom potresu od 5,5 stepeni po Richteru, koji je 22. ožujka ujutro pogodio Zagreb i okolicu, smrtno je stradala 15-godišnjakinja u stambenom objektu u središtu grada, a ozlijeđeno je 27 osoba, od kojih 17 teže.

Najviše je stradalo središte grada i područje Markuševca, gdje je i bio epicentar potresa.

Oštećene su brojne stambene zgrade, kuće, bolnice, škole, muzeji, vjerski objekti, ali i automobili, na koje su padali dijelovi fasada i krovova.

Izvor: Agencije