Kurti smatra neuspješnim procesuiranje zločina na Kosovu

Kurti smatra da ni poslije 21 godine nema brojki koje bi mogle da pokažu koja je ekonomska, kao i emocionalna i psihološka šteta (EPA)
Kurti smatra da ni poslije 21 godine nema brojki koje bi mogle da pokažu koja je ekonomska, kao i emocionalna i psihološka šteta (EPA)

Vršilac dužnosti premijera Kosova Albin Kurti izjavio je, na prvom sastanku Radnog tima za analizu osnivanja Instituta za zločine počinjene tokom rata, da procesuiranje zločina koji su počinjeni na Kosovu “nije bilo uspješno tokom 21 godine”.

Kurti je rekao da se moraju pozabaviti svim onim što se dogodilo tokom posljednjeg rata na Kosovu, prenosi Tanjug pozivajući se na pisanje više kosovskih medija.

Smatra da ni poslije 21 godine nema brojki koje bi mogle da pokažu koja je ekonomska, kao i emocionalna i psihološka šteta.

“Svi smo svjesni da procesuiranje zločina počinjenih na Kosovu samo po sebi nije uspješno. Nema mnogo dostignuća kojima možemo da se ponosimo. Ne možemo reći da je u tom pogledu urađen dobar posao. Niko ne bi trebalo da tvrdi da lako možemo da riješimo sve probleme koji su stvarani već 21 godinu. Bilo bi teško. Veoma teško”, ocijenio je Kurti.

Istakao je da poslije određenog perioda postoji opasnost da se izgubi primarno sjećanje na rat.

Gubljenja sjećanja na rat

“Ljudi su umorni. Žrtve su izgubile vjeru u sistem. Ljudi iz tog doba svakodnevno umiru i tako se gubi primarno sjećanje na rat”, kazao je Kurti koji smatra da je to “velika opasnost koja prijeti i ne smije se dozvoliti da se to dogodi”.

Kurti je dodao i da Institut ne treba osnovati odlukom, a bez operativne strategije.

Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije (MKSJ) u raznim je presudama zaključio da je srpski vojni i politički vrh izvršio zločin protiv čovječnosti i ratne zločine tokom rata na Kosovu od 1996. do 1999. Bio je to posljednji rat u koji je bila uključena Srbija i kraj Miloševićeve vladavine u Srbiji. Rat je prekinut NATO intervencijom na Srbiju. 

S druge strane, i Haradin Bala, zapovjednik Oslobodilačke vojska Kosova (OVK), također je proglašen krivim zbog zločina protiv čovječnosti i kršenja pravila ratovanja.

Tokom rata na Kosovu ubijeno je više od 10.000 Albanaca.

Izvor: Agencije


Povezane

Sjeverna Makedonija primila je blizu 380.000 izbjeglica s Kosova za vrijeme krize 1999. Kosovski Albanci bili su smješteni u kampovima, blizu granice, gdje su ostali pola godine. Svu pruženu pomoć država je dala iz vlastitih resursa. Procjena je da je zbog vojne intervencije NATO-a na SR Jugoslaviju, kao i blokade granica i humanitarne krize, ta […]

Nakon smrti Josipa Broza Tita, prisutne su sve veće podjele na Kosovu. Kod Albanaca jača ideja stvaranja sedme jugoslovenske republike. Taj period ujedno je i uvod u kosovsku krizu. Podsjećamo na ključne trenutke koji su prethodili ratu na Kosovu krajem devedesetih.

Više iz rubrike Balkan
POPULARNO