Milanović o Bleiburgu: Hrvatska se ne bi trebala sramotiti

Milanović je položio vijenac i zapalio svijeću za poratne žrtve Drugog svjetskog rata na groblju Dobrava u mjestu Tezno kraj Maribora (Ziga Zivulovic / PIXSELL)
Milanović je položio vijenac i zapalio svijeću za poratne žrtve Drugog svjetskog rata na groblju Dobrava u mjestu Tezno kraj Maribora (Ziga Zivulovic / PIXSELL)

Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović rekao je u petak da je bio u Teznom radi saosjećanja prema poratnim žrtvama Drugog svjetskog rata, ali da je Bleiburg kao manifestacija i konotacija nešto drugo i da se Hrvatska u nekim stvarima ne treba sramotiti. 

“Tezno nije sporno. Bleiburg kao Bleiburg, kao manifestacija i konotacija, nešto je drugo”, rekao je u Sloveniji hrvatski predsjednik. 

Poratne zločine jugoslavenskih komunista nazvao je “mrljom, infektom najtežeg stupnja koji se nikada neće sprati”, prenijela je Hina. 

Milanović sutra neće ići na Mirogoj i sudjelovati na blajburškoj komemoraciji. Prisjetio se da je 2008. otišao u Bleiburg kao predsjednik SDP-a i dodao da to premijer Andrej Plenković nije učinio. Kaže da to “nije slučajno”, ali i da “nikoga ne proziva”. 

Rekao je da se “ništa posebno” ne bi trebalo dogoditi i da se cijeli državni vrh okupi u Teznom.

“Možda bi se to i sada dogodilo da nisu izbori i cijela ova gužva oko izbora.”

Blajburška tragedija

Blajburškom tragedijom naziva se stradanje ustaških i drugih vojnika NDH i civila u Bleiburgu, u Austriji, koji su se u maju 1945. htjeli predati savezničkim snagama, ali ih je britanska vojska vratila jugoslavenskoj. 

Pokolj u Teznom označava ubistva koja su počinili pripadnici Jugoslavenske armije u maju 1945. u Teznom, u Sloveniji. Masovno su, bez suđenja, ubijeni vojnici ustaških, domobranskih, četničkih i drugih jedinica koji su bili saveznici nacista.

Milanović kaže da su “neke stvari potpuno jasne, a neke stvari treba čitati i proučavati vrlo vrijedno, čak i pasionirano, da bi mlađe generacije i ljudi koji o tome možda nisu razmišljali shvatili što se to stvarno dogodilo”.

Naglasio je da je kao hrvatski premijer 2012. zabranio Hrvatskom saboru pokroviteljstvo obilježavanja događaja u Bleiburgu i rekao da ima tema o kojima se još treba razgovarati.

Kao primjer je naveo sutrašnji Dan spomena na žrtve u borbi za slobodu i neovisnost uz opasku “neobičan naziv, moram priznati”.

“Rat je odavno gotov, ratovi su gotovi, ali mi smo moderna europska država, samosvjesni i otvoreni, ali nema razloga da se u nekim stvarima naprosto sramotimo”, zaključio je Milanović.

Najava održavanja svete mise za žrtve “blajburškog križnog puta”, koja će u subotu, osim u Zagrebu i Bleiburgu, biti služena i u Katedrali Srca Isusova u Sarajevu, izazvala je oštre reakcije političkih stranaka, Jevrejske zajednice u Bosni i Hercegovini, Svjetskog jevrejskog kongresa, Srpske pravoslavne crkve, ambasada u Bosni i Hercegovini, nevladinih organizacija.

Iako iz Katoličke crkve u Bosni i Hercegovini tvrde da molitva “nije ništa više nego sjećanje na nevino ubijene žrtve u Bleiburgu”, najava služenja takve mise na drugoj strani ocijenjena je kao pokušaj rehabilitacije ustaškog režima iz Drugog svjetskog rata.

Izvor: Agencije


Povezane

Više iz rubrike Balkan
POPULARNO