Topla zima odnosi cijele pčelinjake

Prema podacima hamburškog Eurofins laboratorija, med je među najčešće krivotvorenim namirnicama u Evropi (Reuters)
Prema podacima hamburškog Eurofins laboratorija, med je među najčešće krivotvorenim namirnicama u Evropi (Reuters)

Stotine pčelara na jugoistoku Evrope strahuju da su njihove pčelinje kolonije ugrožene zbog iznimno tople zime, očekujući da bi broj uginulih zajednica do proljeća mogao biti iznad očekivanog, što bi moglo uveliko smanjiti ovogodišnju proizvodnju pčelinjih proizvoda i dodatno otvoriti tržište krivotvorenom medu.

Iako pčelinje kolonije tokom zimskih mjeseci u kontinentalnim dijelovima zemlje miruju, zaštićene u košnicama pod snježnim pokrivačem, s minimalnom potrošnjom hrane, toplo vrijeme koje je zahvatilo Evropu ove zime povećalo je aktivnost pčela tokom zimskih mjeseci i ubrzalo potrošnju zaliha meda u košnicama, koje bi mogle nestati i prije pojave prvog nektara u proljeće.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Rodoljub Živadinović, predsjednik Saveza pčelarskih organizacija Srbije, kaže da ovaj savez još uvijek nema podatke o gubicima pčelinjih kolonija u toj zemlji, ističući da je posve sigurno da bi značajno smanjenje pčelinjeg fonda utjecalo i na tržište pčelinjih proizvoda.

“Kad imate velike gubitke [na pčelinjacima], uvek ima i dosta preživelih, ali slabih zajednica, koje neće biti u stanju da se razviju do nivoa da donesu viškove meda”, kaže Živadinović za Al Jazeeru.

Pčelama treba ‘rezervni’ med

Srbija je među najznačajnijim proizvođačima meda na Zapadnom Balkanu, ne samo zbog najveće površine i geografskih pogodnosti, već i zbog duge tradicije u uzgoju pčela. Neke porodice u potpunosti zavise od uzgoja pčela i proizvodnje pčelinjih proizvoda.

Prema podacima hamburškog Eurofins laboratorija, uz maslinovno ulje, začine, čajeve, riblje i neke druge proizvode, med je među najčešće krivotvorenim namirnicama u Evropi, čija prodaje raste uslijed nedostaka pravog meda.

Eksperti se slažu da tople zime predstavljaju izazove za pčelinje kolonije, ali napominju da su dodatni problem i pčelari, koje provode lošu pčelarsku praksu i ne ostavljaju potrebne količine rezervnog meda u košnicama tokom zime.

“Čudnovate zime [srednje dnevne temperature znatno veće od prosjeka za to doba godine] u kontinentalnim i gorskim krajevima nesporno predstavljaju veliki izazov za pčele i pčelare. Stoga je važno da pčelari poduzimaju pravilne i pravodobne api-tehnološke radnje u pčelinjaku, kako bi se smanjili gubici od gladi, odnosno kako bi zajednice bile u dobrom biološko-uzgojnom stanju za proljetni razvoj i kasnije iskorištavanje medonosno-peludnih paša”, kaže za Al Jazeeru Zlako Tomljanović, savjetnik za pčelarstvo u Ministarstvu poljoprivrede Hrvatske.

“Veća potrošnja pričuva meda tijekom toplih zima upućuje da moramo pravilno promišljati hranidbu pčela tijekom kasnog ljeta u sezoni.”

U pravilu, kaže ovaj savjetnik za pčelarstvo, pčelare uvijek napominje da ostave najmanje 12 kilograma meda po jednoj košnici, ili najmanje 18 kilograma meda ako se radi o zajednicama koje u zimu ulaze na dva nastavka.

“To bi trebala biti dovoljna količina meda čak i u izrazito toplim zimama”, kaže Tomljanović.

Upozorenja Ujedinjenih naroda

Prema podacima Organizacije Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivedu, oko 75 procenata svjetske prehrambene kulture u nekoj mjeri se oslanja na oprašivanje pčelama. Bez pčele u potpunosti bi nestale određene kulture, poput jabuka, badema, kafe ili kakaa.

Mihret Halilović, koji pčelari s blizu 200 pčelinjih zajednica, a pčele seli od sjevera Bosne do planina u unutrašnjosti zemlje, kaže da su neke njegove kolege ove jeseni i zime izgubile popriličan pčelinji fond, ali da se on ne boji da bi mogao zapasti u veće probleme, bez obzira na nepovoljne klimatske uslove.

Kaže da već tokom ljeta pravi plan za slučaj toplih ili dugotrajnih zima, pa osim dovoljnih viškova meda u košnicama, dodatne količine meda ostavlja i u rezerve izvan pčelinjaka, koje vraća u košnice u slučaju potrebe.

Tomljanović napominje da uginuća u pčelinjacima nisu samo posljedica loše provedene hranidbe, već neželjenog sinergijskog učinka nametničke bolesti varooze, pesticida i loše pčelarske prakse, protiv kojih se treba boriti sistemski, kako bi se sačuvao pčelinji fond potreban za nesmetano funkcioniranje prirode.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Pčelari u Srbiji upozoravaju da su pčele u toj zemlji ugrožene i da sve češće dolazi do masovnog trovanja. Kao razlog navode prekomjerno zaprašivanje komaraca te korištenje opasnih pesticida u poljoprivredi. Procjena je da pčele doprinose poljoprivredi Srbije sa 226 miliona eura, ali da bi to moglo biti dovedeno u pitanje izostane li sistematsko rješenje problema, […]

Više iz rubrike Balkan
POPULARNO