Picula: BiH nastavlja nazadovati, u Srbiji mitovi o Rusiji

Tonino Picula
Picula će u ime Evropskog parlamenta pokrivati sve teme koje se tiču odnosa EU-a i SAD-a (Ustupljeno Al Jazeeri)

U Europskoj uniji u posljednje vrijeme ‘zakuhalo’ se pitanje nove metodologije pristupnih pregovora za članstvo, na čemu inzistira francuski predsjednik Emmanuel Macron, zbog čega je i došlo do odgađanja početka pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom.

Budući proces pregovora tiče se svih zemalja Zapadnog Balkana kojima je cilj postati članicom EU-a.

Tonino Picula, hrvatski europarlamentarac, predsjednik Radne skupine  za Zapadni Balkan u Odboru za vanjske poslove Europskog parlamenta (EP), izvjestitelj EP-a za preporuke o Zapadnom Balkanu i stalni izvjestitelj EP-a za Crnu Goru, za Al Jazeeru govori o aktualnim događanjima u Bruxellesu u vezi teme proširenja, analizira aktivnosti Hrvatske kao trenutačne predsjedateljice EU-om po tom pitanju i stanje u zemljama regije na putu eurointegracija.

  • Kako ocjenjujete početak hrvatskog predsjedanja Vijećem Europe, kakve poruke dolaze iz Zagreba i koje aktivnosti na početku predsjedanja biste istaknuli? Dojam je da je Hrvatska odmah krenula s vrlo intenzivnim nastojanjima i angažmanom u vezi deblokade pregovora s Albanijom i pogotovo Sjevernom Makedonijom i europskom perspektivom za Zapadni Balkan.

– Gledajući prve aktivnosti i poruke koje su došle iz Zagreba tijekom proteklih mjesec i pol dana predsjedanja, moj je dojam dvojak. Iz perspektive teme proširenja, drago mi je kako Vlada RH dosljedno šalje poruku nužnosti nastavka procesa proširenja, posebno u svjetlu otvaranja pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom.

Kao izvjestitelj Europskog parlamenta za preporuke za Zapadni Balkan uoči Zagrebačkog summita i izvjestitelj EP-a za Crnu Goru, pozdravljam angažman Vlade jer zaista je u hrvatskom vanjskopolitičkom interesu i interesu EU-a da kroz politiku proširenja stabilizira svoje susjedstvo i dokaže da je sposobna svladavati i puno veće geopolitičke izazove. Uostalom, politika proširenja je dokazano najuspješniji vanjskopolitički alat EU-a.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

S druge strane, u najmanju ruku je kontroverzno kako se Vlada Andreja Plenkovića odnosi prema Europskom zelenom planu. Vlada Republike Hrvatske nije se odrekla sponzorstva predsjedanja i prihvatila ga je od INA-e, naftne kompanije kojom realno upravlja mađarski MOL, s kojom se Republika Hrvatska na međunarodnim arbitražama sporila oko upravljačkih prava u INA-i i izgubila.

Uz to, Hrvatski sabor će u ponedjeljak, 17. veljače ugostiti lobiste Međunarodne udruge proizvođača nafte i plina i Europski energetski forum koji će se sastati s ministrom zaštite okoliša i energetike Tomislavom Ćorićem, da bi raspravljali o ulozi njihovih industrija u Europskom zelenom planu.

Taj isti MOL aktivno lobira za nove projekte proizvodnje nafte i plina u situaciji kad pokušavamo raditi na oblikovanju politika s ciljem ugljično neutralne Europe do 2050. godine.

  • Kako sada ‘diše’ Pariz u odnosu na period kada je inicirao blokadu pregovora s te dvije zemlje i kako kotira francuski prijedlog o postupnom približavanju EU članstvu kroz etape u pristupnim pregovorima?

– Nova metodologija proširenja uvažava mogućnost zaustavljanja pregovora i mogućnosti nazadovanja u slučaju urušavanja postignutog napretka, posebno naglašavanjem pitanja demokracije i vladavine prava reflektira kroz pristup u kojem će poglavlja koja se odnose na pravosuđe, korupciju i organizirani kriminal, te ljudska prava i slobodu medija. To će biti poglavlja koja se prva otvaraju i zadnja zatvaraju u procesu pregovora o pristupanju.

U tom smislu je učinjena određena koncesija francuskim zahtjevima. U preporukama koje ću kao izvjestitelj Europskog parlamenta navesti u dokumentu i uputiti Europskom vijeću i Komisiji ususret Zagrebačkom summitu je među ostalim i mehanizam sprječavanja da unutarnjepolitičke krize pojedinih članica utječu na proces proširenja kroz uvođenje glasanja kvalificiranom većinom o pitanjima pristupanja EU, dok se pravilo konsenzusa treba primjenjivati samo na pitanja otvaranja i zatvaranja pregovora o pristupanju.

S jedne strane, to možemo protumačiti kao ustupak zahtjevima skeptika i protivnika proširenja, a s druge, kao inovaciju koja naglašava važnost pridržavanja tih pravila za svaku potencijalnu novu članicu Unije, u korist njima i Uniji.

U Francuskoj ni prije dvadesetak godina nije vladao entuzijazam oko proširenja, no zemlje poput Njemačke, Austrije i Italije jednostavno imaju drugačiji pogled na ovu regiju. Povijesno smo povezani u svim aspektima i oni razumiju nužnost stabilnosti najbližeg susjedstva Unije.

  • Koje će biti Vaše aktivnosti po svim tim pitanjima kao izvjestitelja i šefa Radne skupine, na što ćete se i na koji način posebno usmjeriti u pomoći Zapadnom Balkanu na europskom putu, kao i službenom Zagrebu u tim nastojanjima za hrvatskog predsjedanja?

– Kao izvjestitelj Europskog parlamenta za preporuke o Zapadnom Balkanu, proteklih sam mjeseci radio na dokumentimu koji u ime EP-a ide Europskom vijeću i Komisiji ususret Zagrebačkog summita. Riječ je o setu preporuka za uspješniju provedbu procesa pregovora o proširenju, koje služe da s jedne strane jasnije obvežu kandidatkinje na pridržavanje pravila, a s druge, da im to pridržavanje i olakšaju, kroz financijsku, ali i institucionalnu pomoć članica.

Konkretno, dao sam naglasak na tome da proces proširenja mora promovirati fundamentalne vrijednosti Unije i rezultirati održivom demokratskom i ekonomskom tranzicijom, kao i ekonomskom konvergencijom a mora teći paralelno s internom reformom same Unije. Nužno je da EU pruži jasne i konzistentne pokazatelje napretka, ali i kontinuiranu podršku tijekom procesa, da poboljša mjerila napretka i time osigura da se svaku zemlju pojedinačno ocjenjuje temeljem vlastitih zasluga. Da se ojača mehanizam uvjetovanja i reverzibilnosti procesa kroz primjenu objektivnih kriterija pri odlučivanju o suspenziji pregovora, što je mehanizam koji zaista jasno signalizira da institucionalni razvoj i reforma ne smiju biti odglumljeni.

Naglašavam da se primat pitanja demokracije i vladavine prava reflektira kroz pristup u kojem će poglavlja koja se odnose na pravosuđe, korupciju i organizirani kriminal, te ljudska prava i slobodu medija biti ona koja se prva otvaraju i zadnja zatvaraju u procesu pregovora o pristupanju.

Mislim da je posebno važno i ovo – da bismo spriječili da unutarnjepolitičke krize pojedinih članica utječu na proces proširenja, podržao sam uvođenje glasanja kvalificiranom većinom o pitanjima pristupanja EU, dok se pravilo konsenzusa treba primjenjivati samo na pitanja otvaranja i zatvaranja pregovora o pristupanju.

Kao izvjestitelj Odbora za vanjsku politiku EU-a za pretpristupni instrument IPA III, aktivno radim na tome da taj instrument bude financijski još izdašniji i da kandidatkinje imaju pristup sredstvima što ranije u procesu pregovaranja.

  • Svaka zemlja Z. Balkana ima svoje probleme i specifičnosti na tom putu… Koje biste probleme i specifičnosti izdvojili kao ključne i za koje od tih zemalja?

– Svaka od zemalja regije Zapadnog Balkana u različitim je fazama institucionalnog, pravnog i ekonomskog razvoja i shodno tome su u različitim etapama svojeg puta prema EU. Crna Gora je status kandidatkinje stekla još 2012. godine, Srbija dvije godine kasnije, a Bosna i Hercegovina još uvijek nije i teško je reći kad će.

Crna Gora je otvorila ukupno 32 od 35 poglavlja u pregovorima, a tri su privremeno i zatvorena. Izvješće EK-a za 2018. godinu otkriva manjkavost u području povjerenja u izborni sustav, ali s druge strane, Crna Gora ostvaruje umjeren napredak u pravosuđu, a isti napredak ostvaruje i u javnoj upravi, u pogledu racionalizacije i depolitizacije, gdje je potreban dodatni trud.

Sad smo suočeni s napetostima zbog usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti. EU je poručila da Crna Gora, kao svaka suverena država, ima pravo to područje samostalno regulirati. Moja je procjena kako se ovdje radi o tzv. zamjenskom pitanju preko kojeg se lome drugi neriješeni problemi. Od tvrdih materijalnih interesa preko pitanja etničkog i političkog identiteta do bilateralnih pritisaka na Crnu Goru.

Stabilnost na Zapadnom Balkanu ovisi o rješavanju otvorenih pitanja između država i saniranju podjela unutar pojedinih država. Najgore je ako se ta dva izvora napetosti kombiniraju, o čemu je riječ u najnovijem pokušaju destabilizacije Crne Gore. Kao izvjestitelj EP-a za Crnu Goru, pozivam na smirivanje tenzija, kao i na racionalan i konstruktivan dijalog. Samo tako, međusobnim uvažavanjem i suradnjom, države Zapadnog Balkana mogu napredovati prema željenom članstvu u EU. Destruktivno ponašanje zakonito proizvodi dodatne negativne implikacije za perspektivu članstva u EU, za pojedinu zemlju i regiju u cjelini.

Izazovi samita u Zagrebu
  • Predsjednik Francuske zaželio je da summit zemalja EU-a i Zapadnog Balkana u Zagrebu u svibnju bude uspješan. Što se može i treba od njega očekivati i što treba Zagreb i druge članice koje inzistiraju na početku pregovora sa S. Makedonijom i Albanijom učiniti prethodno da on doista bude uspješan?

– Najveći uspjeh summita bio bi ponovno uspostavljanje vanjskopolitičke vjerodostojnosti Europske unije u njezinom odnosu prema najbližem susjedstvu, odnosno otvaranje pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom, koje su to zaslužile dosad učinjenim. Još veći uspjeh bi bio povratak vjerodostojne vanjske politike Unije u širem smislu jer bi korištenjem politike proširenja u susjedstvu pokazali da imamo viziju i unutarnju snagu za promišljanje šireg globalnog konteksta u kojem se EU trenutno nalazi. 

Prema izvještaju EK za 2018., Srbija i dalje zaostaje u vladavini prava i medijskim slobodama. I zadnji slučaj izbacivanja N1 televizije iz ponude državnog telekoma, samo kompletira izrazito kritična izvješća Europskog parlamenta o napretku te zemlje. [Predsjednik Srbije, Aleksandar] Vučić nastavlja koristiti rusku kartu kako bi svoju političku publiku, ovisnu o mitovima o Rusiji zaštitnici Srbije, držao u stanju egzaltacije jer bi ga politička emancipacija tog dijela elektorata koštala vlasti. Pitanje je i koliko Vučićeva Srbija ustvari želi ulazak u EU. Kad gledamo odnose s najbližim susjedima, Vučić nema volje riješiti ni pitanja nestalih u ratovima u RH, BiH i na Kosovu.

A opet, EU se dovela u situaciju da je Vučić toliko ojačao da u toj zemlji trenutno ni nema drugog partnera za razgovor o institucionalnoj, demokratskoj tranziciji Srbije. Na sve to kronična razmrvljenost i bezidejnost opozicije samo nadograđuje krizu.

Kandidatkinjama je, uvjetno rečeno, slabo jasno razumijevanje vlastite uloge i funkcija institucija koje bi trebale biti nositelji i provoditelji vladavine prava, zaštite ljudskih prava, učinkovitosti sudstva, zaštite manjina, zaštite okoliša.

  • Je li Bosna i Hercegovina, kako neki smatraju, doista  specifičan slučaj i po čemu te što očekujete  od novog hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića u odnosu na politiku koju je prema BiH imala Kolinda Grabar-Kitarović?

– Poznato je kako sam glasao protiv Izvješća EK-a o BiH za 2018. godinu. BiH nastavlja nazadovati, izostaju političke, gospodarske i socijalne reforme i to potiče ionako loše međustranačke odnose i blokadu institucija. U BiH se nedovoljno poštuju načela jednakopravnosti, supsidijarnosti i federalizma, nužni da bi BiH dovršila tranziciju u djelotvornu i potpuno funkcionalnu državu.

Simptomatično je da federalizam nacionalističke stranke poistovjećuju s jednom jedinom političkom strankom. Zbog svojih materijalnih interesa federalizam proglašavanju gotovo političkom psovkom kako bi BiH preuredili po unitarističkom modelu ili izvršili secesiju dijela njenog teritorija. Dosljedno primijenjen, federalizam je prepoznat i u nizu rezolucija Europskog parlamenta o BiH. Vjerujem kako mogao smanjiti izdanke programirane kulture sukoba i promovirati suradnju. Zar nije apsurdno da se federalizam pokušava kompromitirati i u dijelu BiH koji riječ Federacija ima i u službenom nazivu?!

Daytonski sporazum bio je neophodan za prekidanje strašnog rata, ali je  zacementirao nefunkcionalne odnose nastale u trenutku potpisivanja. Nažalost, u  BiH trenutno ne vidim relevantnu političku snagu koja taj status quo, prilagođen post-daytonskim političkim elitama, želi mijenjati.

Što se tiče novog predsjednika, već je najavio otklon od niza konfunznih poteza prethodne predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović. Nadam se da će posebno u odnosu prema regiji pokazati komplementarnost s pozitivnim nastojanjima većine EU institucija i podržati europsku perspektivu jugoistoka Europe.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Evropski komesar za proširenje Oliver Varhelyi predstavio je u Beogradu novu metodologiju procesa pristupanja Uniji. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, nakon razgovora s komesarom, rekao je da podržava novi model koji predviđa da se pregovori vode kroz takozvane klastere ili tematske cjeline umjesto pregovaračkih poglavlja. 

Published On 06 Feb 2020
Više iz rubrike Balkan
POPULARNO