Berrell s dijelom opozicije u Srbiji o razlozima za bojkot izbora

Predstavnici dijela opozicije razgovarali su s visokim predstavnikom Evropske unije za vanjsku politiku i sigurnost Josepom Borrellom o izborima i izbornim uslovima, kao i razlozima bojkota izbora u Srbiji, koji će vjerovatno biti održani u aprilu.

Međunarodni sekretar Pokreta slobodnih građana (PGS) Natan Albahari kazao je poslije sastanka novinarima u Beogradu da je evropskom komesaru prenio da “nije ispoštovan dogovor iz decembra,” u kojem se navode bolji uslovi za opoziciju u medijima, prenijela je agencija Beta.

“Mi smo preneli stav da ne možemo da učestvujemo sada na izborima. Imamo zarobljenu državu, sa zarobljenim medijima”, rekao je Albahari.

Dodao je da PSG traži od Evropskog parlamenta i od EU-a da pomognu u rješavanju političke krize i da su evropski predstavnici sve saslušali i uzeli u obzir, ali za sada ne mogu dati nikakav odgovor.

Jovanović ne pristaje na bojkot

Lider Liberalno demokratske partije Čedomir Jovanović, govoreći o razlozima zbog kojih ta stranka ne pristaje na bojkot, ocijenio je da se “ne može tražiti demokratija u izbornom procesu” a da se pritom gazi ta demokratija u svakom drugom segmentu života.

Dodao je da su razlozi za bojkot “u najvećoj meri kamuflirani problemima koje svakodnevno vidimo u svom životu” i da su izborni uslovi “manje ili više onakvi kakvi su oduvek i bili”.

Predsjednik Stranke pravde i pomirenja Muamer Zukorlić kazao je da je u razgovoru s novim šefom evropske diplomatije potencirao da je potrebno da se iskoristi posljednja šansa da se unapijede izborni uslovi.

“Potencirao sam pitanje nacionanih manjina u parlamentu, gdje imamo raskorak u broju pripadnika nacionalnih manjina među građanima, kojih je 30 posto, a u parlamentu je sada oko pet posto. Zato je moj prijedlog bio da se posvetimo unapređenju uslova kako bi nacionalne manjine bile adekvatno zastupljene”, rekao je on.

Parlamentarni izbori u Srbiji, kako je najavio predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, bit će održani 19. ili 26. aprila.

Riječ je o prvim parlamentarnim izborima koji se održavaju u redovnom četverogodišnjem roku od dolaska Srpske napredne stranke (SNS) na vlast 2012. godine.

Prethodno su 2014. i 2016. godine održani vanredni parlamentarni izbori, na kojima se bira 250 zastupnika u Skupštini Srbije.

Dio opozicije u Srbiji najavio je da više neće izlaziti na izbore ako se ne promijene izborni uvjeti, ocjenjujući aktuelno stanje nedemokratskim.

Politiku Srbije uskladiti s EU-om

Borrell je u Beogradu je razgovarao i s Vučićem, premijerkom Srbije Anom Brnabić te s srbijanskim ministrom inostranih poslova Ivicom Dačićem.

Borrell je kazao da Srbija “ima jasnu evropsku perspektivu – kako geografski, tako i kulturološki – i kroz jake ekonomske veze koje ima s EU-om i njenim članicama”.

Tokom sastanka s Vučićem poručio je da je vanjsku politika Srbije potrebno usaglasiti s vanjskom politikom EU-a na način da Srbija i EU govore “jednim glasom”.

Vučić je odgovorio da je Srbija na evrposkom putu nesumljivo, ali da će nastaviti sarađivati i s Rusijom i Kinom.

Borrell se dan ranije sastao u Prištini i s predsjednikom Kosova Hashimom Thacijem.

Kazao je da je došao u Prištinu kako bi ponudio saradnju EU-a i povjerenje u Brisel.

Prije nego je doputovao na Kosovo i u Srbiju, on je poručio da njegova prva zvanična posjeta Zapadnom Balkanu pokazuje predanost EU-a perspektivi regije, njenoj stabilnosti, sigurnosti i prosperitetu.

Zapadni Balkan među prioritetima

Dodao je kako EU nije kompletna bez Zapadnog Balkana i da je prioritet okončanje konflikata, što znači sigurnost i stabilnost za sve, a što je i interes EU-a.

Borrell je rekao da će Zapadni Balkan biti prioritet tokom njegovog mandata na mjestu šefa diplomatije EU-a.

“Uzimajući u obzir moju ličnu riješenost da se napreduje u dijalogu pod pokroviteljstvom EU-a, želio sam prvo posjetiti Kosovo i Srbiju. Mnogo je važnog posla pred nama, uključujući i normalizaciju odnosa između Srbije i Kosova”, poručio je Borrell.

Izvor: Agencije