Balkan je seizmički aktivno područje

Najjači zemljotres na prostoru nekadašnje Jugoslavije pogodio je crnogorsko primorje 1979. godine i iznosio je sedam stepeni po Richteru. 

Bosanskohercegovački grad Banju Luku je 1969. godine pogodio zemljotres magnitude 6,4 po Richteru (Reuters)
Bosanskohercegovački grad Banju Luku je 1969. godine pogodio zemljotres magnitude 6,4 po Richteru (Reuters)

Zemljotres koji u utorak pogodio centralnu Hrvatsku, magnitude 6,2 stepeni po Richteru, s epicentrom u Petrinji, spada među najjače i najrazornije u ovom dijelu svijeta. Područje Balkana kao i širi prostor kroz historiju nisu bili imuni na velike zemljotrese.

Prema navodima agencije Anadolija malo starije generacije dobro pamte zemljotrese početkom šezdesetih godina prošlog stoljeća u Skoplju, krajem šezdesetih godina u Banjoj Luci, kao i u Crnoj Gori krajem sedamdesetih godina.

Zemljotres je prirodna katastrofa koju, kako navode seizmolozi, možemo očekivati u bilo koje vrijeme i u bilo kojem dijelu planete Zemlje.

Istovremeno, seizmolozi se ne vole baviti “predviđanjem zemljotresa”. Izvjesno je jedino kad se dogodi prvi jači, uslijedit će niz podrhtavanja tla. Upravo tako se desilo i na području Petrinje, nakon razornog potresa. Još istog dana zabilježeno je mnoštvo njih slabijeg intenziteta, između tri i pet stepeni po Richteru.

Dva pojasa sa najviše zemljotresa u svijetu

Mediteransko-transazijski seizmički pojas u svijetu je poznat kao jedno od područja u kojem se nešto češće dešavaju zemljotresi nego u većem dijelu svijeta. Počinje u Sredozemnom moru, preko planina južne Evrope, zahvata sjevernu Afriku i Malu Aziju do Himalaja. Drugi veliki je Pacifički pojas, a smatra se da se glavnina zemljotresa u svijetu događa upravo u ova dva pojasa.

Balkanska regija nalazi se u području Mediteransko-transazijskog seizmičkog pojasa i u 20. stoljeću u tom području zabilježeno je nekoliko razornih zemljotresa.

Jaki zemljotresi tresli su Grčku, ali i Tursku više puta u prošlosti, koje su također dio Mediteransko-transazijskog seizmičkog pojasa.

U području koje je pripadalo nekadašnjoj Jugoslaviji, najjači zemljotres pogodio je crnogorsko primorje 1979. godine i iznosio je sedam stepeni po Richteru.

Skoplje, danas glavni grad Sjeverne Makedonije, 1963. godine pogodio je zemljotres jačine 6,1 po Richteru. Više od hiljadu ljudi je poginulo, a više od tri hiljade je povrijeđeno.

Bosanskohercegovački grad Banju Luku je 1969. godine pogodio zemljotres magnitude 6,4 po Richteru. Poginulo je 15 osoba, a više od 1.100 je povrijeđeno.

Makarsku na hrvatskom primorju je 1962. godine, a i Imotski 20 godina prije, tresao potres od 6,2 po Richteru.

Zemljotresi magnitude pet stepeni po Richteru i nešto iznad toga pogađali su tokom 20. stoljeća i Srebrenicu, Gacko, Jajce, Počitelj, Bihać u BiH…

U svijetu, najjači zemljotres zabilježen je u Čileu 1960. godine i bio je 9,5 stepeni po Richteru.

Zemljotres koji je 2011. godine pogodio Japan bio je magnitude 8,9 stepena po Richteru. Nije ovo najjači koji se dogodio u svijetu, ali su njegove posljedice možda bile među najpogubnijim za cijelu planetu s obzirom da je nakon zemljotresa pokrenut cunami u kojem su na desetine hiljada ljudi poginule, a oštećena je i nuklearna elektrana iz koje je iscurio radioaktivni materijal što je uzrokovalo i ogromnu ekološku katastrofu.

Izvor : Agencije

Povezane

Više iz rubrike Balkan
POPULARNO