Stotine građana na demonstracijama u Podgorici
Prema novom prijedlogu Zakona o slobodi vjeroispovijesti imovina ostaje u posjedu Srpske pravoslavne crkve, a ne u vlasnišvu države.
Stotine građana okupilo se ispred Skupštine Crne Gore u Podgorici na protestu zbog najavljenih izmjena Zakona o slobodi vjeroispovijesti, javio je Al Jazeerin reporter Branimir Zekić.
Iz Zakona, zbog kojega su tokom ovo godine održane brojne protestne litije, izbacili bi se dijelovi u kojima je prethodna Vlada namjeravala regulirati pitanja imovine s vjerskim zajednicama, posebnom Srpskom pravoslavnom crkvom. Prosvjednici novoj Vladi zamjeraju i što na sjednicu Odbora za ljudska prava, na kojoj se raspravlja o izmjenama zakona, nisu pozvali nikoga od predstavnika Crnogorske pravoslavne crkve. Ministar unutarnjih poslova tražio je od prosvjednika da se ne okupljaju zbog epidemije korona virusa, ali policija nije prekinula prosvjed, izvijesto je Zekić.
Vršilac dužnosti direktora Uprave policije Crne Gore Vesko Damjanović izjavio je da će policija postupati u skladu sa svojim ovlaštenjima prema svima koji krše zakon, bez obzira koje zastave nose.
Društvenim mrežama kruže pozivi za današnji skup ispred parlamenta u znak protesta zbog najave usvajanja izmjena Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Ne zna se tačno ko stoji iza organizacije skupa, prenijela je agencija Beta.
Izmjenama zakona se ukidaju članovi koji su bili sporni Srpskoj pravoslavnoj crkvi i zbog kojih su organizirane višemjesečne litije. Najavljeno je da će izmjene biti usvojene do kraja godine.
Damjanović je rekao da će u svim gradovima biti postavljeni policijski punktovi u cilju očuvanja javnog reda i mira.
“Takođe, preduzećemo mjere zaštite u odnosu na štićene objekte kao što je zgrada Skupštine. Ukoliko dođe do okupljanja ispred Skupštine, pokušaćemo da upozorimo ljude i objasnimo da to ne smiju da rade jer krše epidemiološke mjere i zabranu okupljanja koja je na snazi. Očekujem da to razumiju svi, da neće kršiti zakon, a ukoliko ipak do toga dođe i ne usliše naše molbe, postupićemo kao i ranije u skladu sa svojim zakonskim ovlašćenjima. Takođe, dokumentovaćemo sve u odnosu na organizatore i o tome obavijestiti tužioca. Ipak, vjerujem da će se, posebno u ovakvoj epidemiološkoj situaciji, svi uzdržati”, rekao je Damjanović.
Eliminiranje članova
Izmjene Zakona eliminiraju sve članove koji se tiču promjene statusa imovine koja prema novom prijedlogu ostaje u posjedu Srpske pravoslavne crkve (SPC).
Ukoliko država želi da tu imovinu evidentira kao svoju, može da pokrene parnični sudski proces.
Novim izmjenama Zakona je ukinuta i odredba iz prethodnog, da se vjerska zajednica mora registrirati, što je također bila jedna od tačaka kojoj se SPC žestoko opirala.
Opozicione stranke, upravo one koje su bile vlast kada je usvajan Zakon o slobodi vjeroispovijesti, oštro kritiziraju izmjene i dopune istog Zakona sadašnje Vlade karakterizirajući ih antidržavnim i donesenim u interesu SPC-a.
“SPC je dato pravo da imovinu, uključujući i korišćenje državnih dobara iz kulturne baštine Crne Gore, može upisati na ime i adresu svojih vrhovnih organa u Beogradu. I Cetinjski manastir može upisati u svojinu i na adresu Srpske patrijaršije u Beogradu”, izjavio je ranije zastupnik DPS-a Dragutin Papović.
Potpredsjednik crnogorske Vlade Dritan Abazović izjavio je da će izmjene Zakona o slobodi vjeroispovijesti biti uvrštene u dnevni red Skupštine, ocijenivši da to pitanje treba što prije riješiti i skloniti sa dnevnog reda.
Abazović je u nedelju podgoričkim Vijestima rekao da smatra da je u pitanju liberalan, praktičan i evropski zakon, i da nije diskriminatorski.
“Usvajanjem Prijedloga zakona ćemo u potpunosti dovesti u istu pravnu ravan sve vjerske zajednice i sve će biti dio jedinstvenog pravnog poretka”, rekao je Abazović i dodao da su uspjeli da urade ono što prethodna vlast nije za 30 godina.
Zakonom o slobodi vjeroispovijesti koji je 27. decembra 2019. izglasala tadašnja vlast Demokratske partije socijalista (DPS), predviđeno je bilo da vjerski objekti i zemljište koji su bili imovina Crne Gore do 1918. godine, a za koje ne postoje dokazi vjerskih zajednica o pravu svojine, prelaze u državnu svojinu. Tome se SPC oštro protivila i zbog toga organizirala višemjesečne litije.