Zaev uvodi reforme bez obzira na loš signal iz EU-a

Premijer Severne Makedonije Zoran Zaev izjavio je u ponedjeljak da, bez obzira na to što je Evropska unija poslala loš signal, ova zemlja ostaje posvećena evropskim reformama i predstavio paket uvođenja evropskih standarda nazvan “Akcija 21”.

“Produžavamo evropskim putem, evropeizacija naše države neće stati, a dio tih aktvnosti je i ‘Akcija 21’, odnosno deset prioriteta koji nisu povezani s poglavljima. Možemo bukvalno startati početkom [naredne] godine”, rekao je on na online konferenciji za novinare, prenosi Beta.

Među deset proriteta u tom paketu uvođenja evropskih standarda u Sjevernu Makedoniju, koji je Zaev predstavio, nalaze se pročišćavanje pravosuđa, borba protiv korupcije, borba protiv lažnih vesti i govora mržnje i zaštita životne sredine.

Pregovori s Bugarskom

Zaev je istakao da se s Bugarskom nastavljaju razgovori do pronalaženja rješenja spornih pitanja, izrazivši nadu da će to biti moguće u prvoj polovini 2021. godine.

“Nadam se da ćemo u prvoj polovini 2021. godine, u relaksiranijoj atmosferi na obje strane, moći pronaći rješenja”, kazao je Zaev.

Kako je istakao, Sjeverna Makedonija “ostaje posvećena istom strateškom kolosijeku i nema odstupanja od strateških ciljeva koji su postavljeni jednoglasno – njegovanje dobrosusjedskih odnosa, aktivno učestvovanje u NATO i članstvo u EU”.

“Neće biti zastoja u unutrašnjim reformama. Posvetit ćemo se građenju evropskih standarda”, istakao je premijer Sjeverne Makedonije.

Evropska unija ove godine prvi put neće imati zaključke o politici proširenja, jer su se članice podijelile na snažne zagovornike daljnjeg širenja i na šutljive protivnike, kojima odgovara da u tome nema pomaka.

Borba za identitet i jezik

Njemačko Predsjedništvo je u petak odustalo od zaključaka o proširenju, nakon što nije uspjelo dogovoriti tekst zaključaka.

Bugarska je blokirala usvajanje pregovaračkog okvira za Sjevernu Makedoniju, što je preduvjet za formalno otvaranje pregovora, ali je, također, danima blokirala zaključke o proširenju, tražeći da se u tekst ubace njeni pogledi po pitanju odnosa s njenim zapadnim susjedom.

Bugarska je onemogućila usvajanje pregovaračkog okvira za Sjevernu Makedoniju, tražeći od zapadnih susjeda da se odreknu svog identiteta i jezika.

Sjevernu Makedoniju godinama ranije blokirala je i Grčka, osporavajući joj pravo na ustavno ime.

Prespanskim sporazum dogovoreno je da se Makedonija preimenuje u Sjevernu Makedoniju, čime je otklonjena grčka blokada, ali je ubrzo uslijedila bugarska.

Serija blokada

Prije Bugarske, Francuska je u oktobru 2019. godine blokirala otvaranje pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, uz podršku Nizozemske i Danske.

Pariz je tražio promjenu metodologije pristupnih pregovora, što je u međuvremenu i napravljeno.

U maju ove godine, za vrijeme hrvatskog predsjedavanja, došlo je do proboja, kada je postignut politički dogovor o otvaranju pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, ali je priča o priširenju EU-a ponovo zaustavljena.