EU prvi put bez zaključaka o proširenju

Češka i Slovačka su poručile da se previše popustilo Bugarskoj koja je danima blokirala zaključke o proširenju.

Od šest zemalja Zapadnog Balkana, samo Srbija i Crna Gora vode pregovaračke pregovore, ali su i ti pregovori u zastoju (EPA)

Evropska unija ove godine prvi put neće imati zaključke o politici proširenja, jer su se članice podijelile na snažne zagovornike daljnjeg širenja i na šutljive protivnike kojima odgovara da u tome nema pomaka.

Njemačko Predsjedništvo je u petak odustalo od zaključaka o proširenju, nakon što nije uspjelo dogovoriti tekst zaključaka.

Odustalo je i od zaključaka Predsjedništva kojima se pribjegava kada se ne može postići saglasnost o zaključcima Evropskog vijeća.

Zaključci Predsjedništva imaju mnogo manju težinu od zaključaka Evropskog vijeća, jer ne obavezuju druge članice Unije.

“Nema zaključaka. Sada je na sljedećem predsjedništvu da nastavi rad na tome”, rekao je Hini diplomat EU-a.

U srijedu su ambasadori zemalja članica EU-a usaglasili tekst zaključaka o proširenju, na koji niko nije imao primjedbi.

Zaključci su trebali biti formalno usvojeni u četvrtak, na sastanku Vijeća za okoliš.

Usaglašani zaključci mogu biti usvojeni na fizičkom sastanku Evropskog vijeća ili pisanim postupkom.

Prema pravilima EU-a, usaglašene zaključke može bez rasprave prihvatiti bilo koja formacija Evropskog vijeća.

Sastanak Vijeća za okoliš je zadnji fizički sastanak Evropskog vijeća ove godine i to je bila prilika da se zaključci usvoje.

Međutim, Češka i Slovačka su u četvrtak povukle saglasnost, naglašavajući da bi zaključci kakvi su predloženi dodatno zakomplicirali politiku proširenja, pogotovo kada je u pitanju Sjeverna Makedonija.

Njemačko Predsjedništvo je onda to pitanje skinulo sa dnevnog reda, jer Vijeće za okoliš nije nadležno za proširenje i može usvojiti samo prethodno usaglašene zaključke.

U četvrtak kasno poslije podne zajedničkim saopćenjem oglasila su se ministarstva vanjskih poslova Češke i Slovačke.

“S obzirom na ključnu ulogu ovoga dokumenta i nakon temeljitog razmatranja, nismo u stanju dati saglasnost na nacrt koji je danas predložen za usvajanje. Tekst u ovom obliku sadrži elemente, uključujući pojam falsificiranja historije, koji bi, po našem mišljenju, nanio veliku štetu procesu proširenja i donio nove komplikacije u budućnosti”, kaže se u zajedničkom saopćenju ministarstava vanjskih poslova Češke i Slovačke.

Predloženi tekst zaključaka sadrži dio koji se odnosi na sve zemlje Zapadnog Balkana, a onda i posebni dio za svaku od zemalja pojedinačno.

‘Nećemo dopustiti da Unija bude sudija’

U dijelu predloženog teksta zaključaka koji se odnosi na sve i koji govori o dobrosusjedskim odnosima i regionalnoj suradnji kaže se da: “Vijeće podsjeća na Prespanski sporazum između Sjeverne Makedonije i Grčke i na sporazum o prijateljstvu, dobrosusjedstvu i suradnji između Sjeverne Makedonije i Bugarske i naglašava važnost njihove kontinuirane provedbe. Ta dva velika koraka trebala bi efikasno okončati bilo kakve tvrdnje koje se temelje na pogrešnom tumačenju historije.”

Češka i Slovačka, koje su snažni zagovornici proširenja, ističu da se upravo tom rečenicom previše popustilo Bugarskoj, koja je danima blokirala zaključke o proširenju.

“Nećemo dopustiti da Unija bude sudija o našoj zajedničkoj historiji, kako se identificiramo i koji jezik koristimo”, kaže se u zajedničkom češko-slovačkom saopćenju i dodaje da ta pitanja trebaju riješiti one zemlje kojih se to tiče.

Bugarska je blokirala usvajanje pregovaračkog okvira za Sjevernu Makedoniju, što je preduvjet za formalno otvaranje pregovora, ali je, također, danima blokirala zaključke o proširenju, tražeći da se u tekst ubace njeni pogledi po pitanju odnosa s njenim zapadnim susjedom.

Zaključke o proširenju svake godine u decembru usvaja Vijeće za opće poslove.

To vijeće, koje čine ministri evropskih poslova zemalja članica, održalo je prošle sedmice videokonferenciju na kojoj nije postignuta saglasnost o zaključcima zbog protivljenja Bugarske.

Bugarska je onemogućila usvajanje pregovaračkog okvira za Sjevernu Makedoniju, tražeći od zapadnih susjeda da se odreknu svog identiteta i jezika.

Sjevernu Makedoniju godinama je blokirala Grčka, osporavajući joj pravo na ustavno ime.

Prespanskim sporazum dogovoreno je da se Makedonija preimenuje u Sjevernu Makedoniju, čime je otklonjena grčka blokada, ali je ubrzo uslijedila bugarska.

Serija blokada

Prije Bugarske, Francuska je u oktobru 2019. godine blokirala otvaranje pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, uz podršku Nizozemske i Danske.

Pariz je tražio promjenu metodologije pristupnih pregovora, što je u međuvremenu i napravljeno.

U maju ove godine, za vrijeme hrvatskog predsjedavanja, došlo je do proboja, kada je postignut politički dogovor o otvaranju pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom.

U drugoj polovici ove godine njemačko Predsjedništvo je pokušalo dogovoriti pregovaračke okvire za obje zemlje, ili barem za Sjevernu Makedoniju, jer je Albanija dobile još neke uvjete za formalno otvaranje pregovora.

Na kraju, ni u tome se nije uspjelo, a Bugarska je okrivljena za blokadu.

Međutim, javna je tajna da se iza Bugarske krije nekoliko zemalja, koje su skeptične prema daljnjem proširenju i ovakva im situacija odgovora da bude po njihovom, a da ih za to nitko ne okrivljava, prenosi Hina.

Od šest zemalja Zapadnog Balkana, Srbija i Crna Gora vode pregovaračke pregovore, Sjeverna Makedonija i Albanija čekaju na usvajanje pregovaračkih okvira kako bi i formalno mogli početi pregovore, Bosna i Hercegovina čeka da joj se odobri kandidatski status, za što mora ispuniti niz mjerila, a Kosovo je na začelju i u najtežoj situaciji, čiju nezavisnost ne priznaje pet zemalja članica.

Srbija je otvorila pristupne pregovore u januaru 2014. godine i u proteklih sedam godina otvorila je 18 od 33 pregovaračka poglavlja, od kojih su dva privremeno zatvorena.

Tokom ove godine Srbija nije otvorila ni zatvorila nijedno poglavlje.

Crna Gora otvorila je pregovore u julu 2012. godine i do sada je otvorila svih 33 poglavlja, ali su privremeno zatvorena samo tri.

Izvor: Agencije

Povezane

Zbog pandemije korona virusa, summit EU i šest zemalja zapadnog Balkana održava se putem video-linka umjesto u Zagrebu. Kako je najavljeno, na video-vezi učesnici će usvojiti Zagrebačku deklaraciju, kojom će EU još jednom potvrditi evropsku perspektivu Zapadnog Balkana, dok će zemlje jugoistočne Evrope naglasiti da je evropski projekat i njihov strateški izbor. Tekst deklaracije je […]

Published On 06 May 2020
Više iz rubrike Balkan
POPULARNO