Ambasadori članica EU-a usuglasili zaključke o proširenju

Zemlje Zapadnog Balkana pozivane su da riješe međusobna otvorena bilateralna pitanja, uključujući i pitanje granica, još uvijek otvorena pitanja sukcesije i preostale slučajeve nestalih osoba.

Zaključke o proširenju svake godine u decembru usvaja Vijeće za opće poslove (EPA)

Ambasadori zemalja članica Evropske unije usaglasili su tekst zaključaka o proširenju, u kojem se zemlje Zapadnog Balkana pozivaju da riješe međusobna otvorena bilateralna pitanja, uključujući pitanje granica, još uvijek otvorena pitanja sukcesije i preostale slučajeve nestalih osoba.

Zaključci će formalno biti usvojeni u četvrtak, na sastanku Vijeća za okoliš.

Prema pravilima EU-a, usaglašene zaključke može bez rasprave prihvatiti bilo koja formacija Vijeća, prenosi Hina.

Zaključke o proširenju svake godine u decembru usvaja Vijeće za opće poslove.

To vijeće, koje čine ministri evropskih poslova zemalja članica, održalo je prošle sedmice videokonferenciju na kojoj nije postignuta saglasnost o zaključcima, zbog protivljenja Bugarske.

Bugarska blokira okvir za Sjevernu Makedoniju

Bugarska je spriječila usvajanje pregovaračkog okvira za Sjevernu Makedoniju, što je preduvjet za sazivanje prve pristupne konferencije kojom se formalno otvaraju pregovori o pristupanju Uniji.

Njemačko predsjedinštvo pokušavalo je i nakon videokonferencije ministara za evropske poslove osigurati konsenzus o pregovaračkom okviru za Sjevernu Makedoniju, ali bez uspjeha.

U tekstu zaključaka pozivaju se zemlje Zapadnog Balkana, kandidati i potencijalni kandidati, da riješe međusobna “otvorena bilateralna pitanja, uključujući pitanje granica, još uvijek otvorena pitanja sukcesije i preostale slučajeve nestalih osoba, u skladu s međunarodnim pravom i uspostavljenim načelima”.

Ističe se važnost ispunjenja pravde za žrtve ratnih zločina i poziva na efikasno i bez diskriminacije suđenja za ratne zločine pred domaćim pravosuđem, uključujući kroz regionalnu saradnju i uz punu suradnju Međunarodnim rezidualnim mehanizmom za kaznene sudove.

“Vijeće naglašava da u EU nema mjesta za zapaljivu retoriku ili glorifikaciju ratnih zločinaca s bilo koje strane”, kaže se u zaključcima.

Srbija i Crna Gora vode pregovaračke pregovore

U zaključcima koji se odnose na Bosnu i Hercegovinu, Vijeće “poziva na inkluzivan proces izborne reforme kroz istinski dijalog i u skladu s evropskim standardima, što će eliminirati svaki oblik nejednakosti i diskriminacije u izbornom procesu”.

“U tom pogledu, Vijeće naglašava da se ne bi trebao poduzeti nijedan zakonodavni ili politički korak koji učinio izazovnijim provedbu presude ‘Sejdić-Finci’ i druge s tim povezane presude”, kaže se u zaključcima.

Od šest zemalja Zapadnog Balkana, Srbija i Crna Gora vode pregovaračke pregovore, Sjeverna Makedonija i Albanija čekaju na usvajanje pregovaračkih okvira kako bi i formalno mogli početi pregovore, Bosna i Hercegovina čeka da joj se odobri kandidatski status, za što mora ispuniti niz mjerila, a Kosovo je na začelju i u najtežoj situaciji, čiju nezavisnost ne priznaje pet zemalja članica.

Srbija je otvorila pristupne pregovore u januaru 2014. godine i u proteklih sedam godina otvorila je samo 18 od 33 pregovaračka poglavlja, od kojih su dva privremeno zatvorena.

Tokom ove godine Srbija nije otvorila ni zatvorila nijedna poglavlje.

Crna Gora otvorila je pregovore u julu 2012. godine i do sada je otvorila svih 33 poglavlja, ali su privremeno zatvorena samo tri.

Izvor: Agencije

Povezane

Više iz rubrike Balkan
POPULARNO