DW: Hrvatsko maltretiranje migranata u interesu Evropske unije

Hiljade migranata boravi u neuslovnim uvjetima na takozvanoj Balkasnskoj ruti
Hiljade migranata boravi u neuslovnim uvjetima na takozvanoj Balkasnskoj ruti

Nasilje prema izbjeglicama, takozvani pushbackovi, sistematsko kršenje ljudskih prava – brojni su izvještaji koji to opisuju kao uobičajenu prasku na hrvatsko-bosanskohercegovačkoj granici, dok Evropska unija to tolerira.

Navodi se to u tekstu Deutsche Wellea pod naslovom “Hrvatski pushbackovi u interesu EU-a”, koji je objavljen u utorak.

Novinar DW-a podsjeća da je hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović djelovao rutinirano kada je nedavno na konferenciji za novinare u Zagrebu odgovarao na najnovije optužbe o nasilnom i protuzakonitom ponašanju hrvatske policije prema migranatima na hrvatsko-bh. granici.

Sve su to izmišljotine, rekao je ministar, tvrdnje bez dokaza i potvrde.

Kompliciranim riječima je ustvrdio da se hrvatska policija ponaša uzorno i da bi mogla biti primjer drugima u Evropi.

Imaju pravo na pojedinačnu provjeru

Na kraju je dodao da su sve te optužbe, ustvari, dio kampanje usmjerene protiv Hrvatske, bez navođenja ko tu kampanju potiče i provodi i zašto.

DW podsjeća da je povod za pitanja novinara bio tekst objavljen u njemačkom magazinu Der Spiegel.

U njemu se detaljno prikazuje slučaj jednog pakistanskog migranta koji je navodno više puta pokušao preći hrvatsko-bh. granicu, s namjerom da se nekako dokopa Zapadne Evrope.

Svaki put su on i drugi migranti u grupi bili zaustavljeni, tvrdi on.

Hrvatska policija bi ih potom zlostavljala, opljačkala i, na kraju, polugole i bose, potjerala nazad u Bosnu i Hercegovinu.

“To predstavlja jasno kršenje međunarodnog prava i važećih propisa EU-a”, kaže Julija Kranjec iz zagrebačkog Centra za mirovne studije u razgovoru za DW.

“Sve izbjeglice koje stupe na teritorij jedne od zemalja članica EU-a i u njoj zatraže azil imaju pravo na pojedinačnu provjeru, dakle individualan proces po standardima pravne države. To važi i za one koji su ilegalno ušli u EU.”

Deportacija se, također, može izvršiti samo u okviru uredne procedure, naglašava Kranjec, a “to se nikako ne smije vršiti neslužbenim putem”.

Pomijenilo se nije ništa

Izvještaji o ponašanju hrvatske policije na granici s Bosnom i Hercegovinom poput ovog iz Spiegela nisu nove.

Najkasnije od sredine 2018. godine postoji čitav niz dokumentiranih izjava migranata, fotografija koje pokazuju nanošene im povrede, izjava liječnika koji su ih previjali i liječili.

Brojne nevladine organizacije – kako lokalne, tako i međunarodne, poput Amnesty Internationala ili Liječnika bez granica – potvrđuju navode, jednako kao i UNHCR.

Postoje uvjerljivi videosnimci pushbackova, pučka pravobraniteljica Lora Vidović je o tome pisala u svom izvještaju još prošle godine, a o postupanju hrvatske policije na granici već se raspravljalo i u Evropskom parlamentu.

No, promijenilo se nije ništa.

Od kada je stara “Balkanska ruta”, preko koje je 2015. godine oko milion izbjeglica stiglo u EU, zatvorena žičanim ogradama na mađarsko-srbijanskoj i mađarsko-hrvatskoj granici, hiljade migranata pokušava preko “Nove balkanske rute” iz Bosne i Hercegovine preći u Hrvatsku na putu prema bogatijim zemljama Zapada.

Budući da je granica blokirana, velik broj ih kampira na bosanskoj strani, čekajući povoljnu priliku za prelazak.

Bosanska krajina na izmaku snaga

Trenutno se na bosanskoj strani, prvenstveno u dijelu oko Bihaća i Velike Kladuše, nalazi 8.000 do 9.000 migranata, najvećim dijelom iz Afganistana, Pakistana i Sirije, ali i iz brojnih drugih zemalja.

Raspoloženje lokalnog stanovništva, koje je u početku bilo vrlo pozitivno, u međuvremenu se promijenilo.

Sve su češći izvještaji o krađama i provalama koje su navodno počinili migranti, bilježe se sukobi između pojedinih migrantskih grupa.

Domaće stanovništvo sve češće govori o “nepodnošljivim uvjetima” i protestira protiv legalnih i ilegalnih izbjegličkih kampova.

“Za hrvatsku Vladu je pristupanje Schengenskom prostoru vanjskopolitički prioritet”, kaže Julija Kranjec.

Zbog toga ona želi pokazati da je voljna i u stanju efikasno štititi vanjske granice EU-a, prije svega kada je riječ o dolasku migranata.

Pritom se na ljudska prava i prava izbjeglica ne obraća velika pažnja.

To pokazuje i neoprezna izjava koji je pošle godine tadašnja hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović dala švicarskoj televiziji SRF: “Naravno da je potrebno malo nasilja kada provodite pushback, ali morate vidjeti i kakav je to teren.”

Migranti ugroženiji, Schengen bliži

“Hrvatska se povinovala pritisku drugih evropskih država”, kaže zastupnik Zelenih u Evropskom parlamentu Erik Marquard za DW.

“Postoji velika podrška među državama EU-a takvom ponašanju Hrvatske. Izgleda da je izvršen politički pritisak od Evropske komisije ili od pojedinih članica EU-a da u tim situacijama nije nužno pridržavati se ljudskih prava”, smatra ovaj europarlamentarac.

To se vidi i na tome da su “pregovori o pristupanju Hrvatske Schengenskom prostoru ozbiljno počeli tek kada je ova zemlja počela sistematski vraćati izbjeglice sa granice, primjenjivati nasilje i provoditi pushbackove”.

Apsurdno je i apsolutno neprihvatljivo da se tu ostvaruje napredak tek kada se počnu kršiti važeći evropski i međunarodni zakoni.

No, protiv tog suučesništva u međuvremenu se javlja i otpor.

Tako je u EP-u vođeno već više rasprava koje su se bavile pitanjem prakse na evropskim vanjskim granicama.

“U Parlamentu postoji saglasnost većine klubova zastupnika da je povreda ljudskih prava nedopustiva”, kaže Marquardt.

Ogledalo evropskih vrijednosti

Uz to je i evropska pravobraniteljica za ljudska prava Emily O’Reilly najavila istragu protiv EK-a.

Njoj se predbacuje da je propustila štititi ljudska prava migranata na hrvatskoj granici.

Pritom se radi o tome kako se raspolagalo sredstvima koja su Hrvatskoj stavljena na raspolaganje kako bi se istražilo i kontroliralo ponašanje policije u pograničnom području.

Stanko Perica, direktor Isusovačke službe za izbjeglice u jugoistočnoj Evropi, kaže da bi evropske granice morale biti ogledalo evropskih vrijednosti, a Hrvatska trenutno ima čast biti to ogledalo.

“Morali bi pokazivati veliko strahopoštovanje spram te činjenice”, rekao je Perica u intervjuu za Al Jazeeru.

U međuvremenu je pitanje kontrole granice čak dobilo na važnosti.

Nedavno su njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Emmanuel Macron u kontekstu borbe protiv terorizma zatražili da se poboljša zaštita vanjskih granica EU-a.

Izvor: Al Jazeera i agencije


Povezane

Više iz rubrike Balkan
POPULARNO