Plenković: Hrvatsko predsjedavanje Vijećem EU-a u vremenu izazova
Hrvatski premijer Andrej Plenković izjavio je da hrvatsko predsjedavanje Vijećem Evropske unije dolazi u izazovno vrijeme te da je za tu zemlju izrazito važno da u kontekstu rastućeg populizma i rasta stranaka s antievropskim sentimentom članstvo u Uniji odjednom ne postane politički problem.
“Hrvatsko predsjedanje dolazi u izazovno vrijeme u političkom smislu, sad smo u najdinamičnijim tjednima koji se tiču uređenog ili neuređenog izlaska Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije – slučaj bez presedana za europski projekt, koji će ovako ili onako ostaviti posljedice, koji će neposredno doći na stol i Hrvatske, kao jednoga od aktera u prvih šest mjeseci”, rekao je Plenković na seminaru za ministre i državne sekretare u organizaciji Nacionalne škole za javnu upravu (École Nationale d'Administration – ENA).
“Za nas je politički izrazito važno da u kontekstu rastućeg populizma, demagogije, rasta stranaka s antieuropskim sentimentom, koji je najčešće baziran na neznanju, lažima, neupućenosti, neinformiranosti, ali s vrlo preciznom strateškom političkom agendom da plašeći hrvatske građane stvara osjećaj da jedan dio ljudi smatra da nam članstvo u EU-u za koji su se hrvatske Vlade, predsjednici, Hrvatski sabor zalagali dobrih 28 godina, odjedanput ne postane politički problem”, poručio je on.
Suzbijanje antievropskih političkih snaga
Zadatak Hrvatske, kako je naveo, jest argumentima i dijalogom suzbijati antievropske političke snage
Dodao je da takvih pokreta ima i drugdje, ali da je njihov zadatak, kao evropski orijentirane i Vlade i stranke i parlamentarne većine, da argumentima i dijalogom suzbijaju te političke snage.
“To radimo i u svakodnevnom radu i kroz dijalog u Hrvatskom saboru. Nekada to kod jednog dijela zastupnika nailazi na vrlo pozitivnu reakciju, a kod nekih pruža šansu za jednu platformu ne bi li kritizirali bilo što što se može staviti pod bilo kakav europski okvir. No, moramo ustrajati na tome jer je to naša zadaća”, naglasio je Plenković.
Rekao je i da je Hrvatska još mlada demokratija te ono što Francuzi nazivaju političkom pedagogijom nije per se shvaćeno kao normalno.
“Moramo se puno više fokusirati na tumačenje naših politika, vizija i razloga zašto idemo određenim smjerom, a europska politika sigurno zahtijeva još dosta objašnjenja”, naglasio je.
Budući da će Hrvatska u političkom smislu biti domaćin samita između zemalja EU-a i država jugoistoka Evrope, Plenković je istakao da će nastaviti političku tradiciju pokrenutu 2000.
“Tu ćemo nastojati uputiti poruku kako dalje, to je možda tema u kojoj se Hrvatska i Francuska razilaze – kako pristupati dalje proširenjima. Mi imamo realan pristup, a to je da jugoistok Europe ne može vječno ostati nekakva čekaonica zemalja koje su okružene članicama EU-a. Trebaju se ispuniti kriteriji, svaka zemlja individualno, no moramo dati jasan smjer u kojem pravcu to sve skupa treba ići”, naglasio je.
Četiri tačke
Kad je riječ o političkim prioritetima Hrvatske, rekao je da postoje četiri tačke.
Prva je Evropa koja raste i koja se razvija, a to je za Hrvatsku, kaže, važno s aspekta da su u stratešku agendu Evropskog vijeća u junu uvrstili program demografske revitalizacije.
Plenković je naveo da danas 14 od 28 zemalja ima negativan prirodni priraštaj te istakao da je to horizontalni problem evropskog kontinenta, a kod manjih naroda teži za rješavanje.
“Želimo ojačati unutarnje tržište, konkurentnost, ekonomiju država članica, jaču koheziju, konvergenciju. Želimo Europu koja nas spaja prometno, energetski, digitalno, infrastrukturno u svim mogućim aspektima. To je tema koja je bitna i za naše susjedstvo i nju ćemo nastojati projicirati u jednom i u drugom smjeru”, naglasio je on.
Treća je tačka Evropa koja štiti svoje građane, a to je, ističe, pitanje sigurnosti, poštivanje prava, evropskih vrijednosti i sveobuhvatan pristup migracijama.
Četvrto je pitanje globalna uloga Hrvatske i Evropske unije, pri čemu Hrvatska, kako je naveo, mora i dalje biti i asertivna i aktivna.
Izvor: Agencije