Migracije, Brexit i proširenje na Balkan u fokusu Bledskog foruma
Brzo rješavanje pitanja migracija, Brexit i proširenje Europske unije na zapadni Balkan trebaju biti među prioritetima Europske unije, ocjena je slovenskih čelnika koju su istaknuli na početku Bledskog strateškog foruma (BSF), koji su otvorili premijer Marjan Šarec i ministar vanjskih poslova Miro Cerar.
Tijekom uvodnog panela o budućnosti Europske unije predsjednik Slovenije Borut Pahor i predsjednica Estonije Kersti Kaljulaid govorili su o prioritetima pred kojima će se naći nova Europska komisija, pri čemu je Pahor izrazio zabrinutost zbog sadašnjeg zastoja u “renesansi” same ideje Europske unije.
“EU je, nažalost, u posvemašnjem zastoju, koji je dublji i kompleksniji od dosadašnjih povremenih uspona i padova”, kazao je Pahor, dodavši da zasad nema znakova da će se to prevladati.
“U zastoju je i razvitak same europske ideje, što povećava opasnost nastavka trenda vraćanja država članica nacionalnim politikama koje su europskoj ideji suprotne”, upozorio je Pahor.
Prema njegovim riječima, sadašnje stanje “statusa quo” u EU-u zato ne može dugo potrajati, a ono može rezultirati i samim “sutonom europske ideje”, pa zato treba razmišljati o jednoj vrsti sveopće europske rasprave o tome kako dalje, sličnoj diskusiji koja je vođena tijekom konvencije o Ustavu EU-a početkom 2000-ih.
Pahor: Brexit je riskantan za sve
Pitanja migracija i Brexita, prema mišljenju predsjednika Slovenije, presudna su pitanja za EU u sadašnjem trenutku.
“Britanci imaju pravo na Brexit, a Europska unija ima dužnost da nastala šteta za nju bude što manja”, kazao je Pahor, dodavši kako je teško reći može li doći do konsenzusa u EU-27 o mogućim izmjenama “backstopa”, ali da se on ne može promijeniti ako se s time ne složi irska vlada, te da to mora biti “crvena linija” za EU.
“Mogući izlazak Velike Britanije iz EU-a riskantan je za sve, ali je još lošije ako se 27 članica zaplete u nerješivo pitanje popravaka sadašnjeg sporazuma (o Brexitu) jer bi to dodatno produbilo razlike među članicama”, ocijenio je Pahor.
Kao glavnu zadaću s kojom će se na početku mandata susresti nova Europska komisija naveo je pitanje ilegalnih migracija.
“Komisija mora odmah pojačati obranu vanjskih granica EU-a, ali i što prije predložiti novu primjenu načela podjele tereta migracija. Danas je tražitelja azila bitno manje nego u vrijeme migracijskog vala 2015./2016., pa EU treba biti dosljednija u rješavanju nezakonitih migranata iz sigurnih država”, kazao je Pahor.
Rješenje za migracije nije jednostavno
O pitanju migracija sudionicima dvodnevnog bledskog skupa govorio je i predsjednik slovenske vlade Marjan Šarec, naglasivši da se problem ilegalnih migracija ne može rješavati jednostrano.
“Rješenje za to nije jednostavno, ali je upravljanje migracijama stvar koje se treba prihvatiti s odgovornošću i uvažavajući načelo solidarnosti”, kazao je Šarec.
“Slovenija želi biti članicom Europske unije koja će znati odgovoriti na izazove budućnosti. Moramo ojačati povjerenje u institucije EU-a, pri čemu u središtu našeg djelovanja moraju biti ljudi”, napomenuo je Šarec, dodavši da i od nove Europske komisije očekuje da svoj mandat shvati kao priliku za “promjenu smjera”.
“Očekujem da će nova Komisija donijeti i novu strategiju usmjerenu na budućnost”, kazao je Šarec, istaknuvši da se Slovenija zauzima za proširenje EU-a na zapadni Balkan jer ta regija pripada Europi.
Cerar: Slovo B predstavlja Bled, ali i Balkan
S njime se složio i ministar vanjskih poslova Miro Cerar, upozorivši da Balkan može postati regijom u kojoj će prevladati “neka druga sila” ako ga ne integrira Europska unija.
“Slovo B u kratici BSF (Bledski strateški forum) predstavlja Bled, ali i Balkan. Zauzimamo se za odlučnu europsku politiku prema državama zapadnog Balkana. Regija mora ići putem reformi, prihvatiti europska pravila i vrednote. Europska unija mora ispuniti svoja obećanja što ih je dala državama u regiji, te nastaviti sa svojim proširenjem na to područje”, kazao je Cerar.
Bivši premijer, a sada ministar vanjskih poslova u koalicijskoj vladi Marjana Šareca također je istaknuo privrženost svoje države politici borbe protiv klimatskih promjena, dodavši da treba donijeti cjelovita rješenja za smanjenje globalnog zagrijavanja koja neće štetiti nijednoj društenoj skupini ili regiji, te omogućiti daljnji ekonomski razvitak.
Cerar se, uz reguliranje pitanja migracija, zauzeo i za strogu primjenu čuvanja vanjske granice EU-a i vanjskih granica Šengenskog prostora “sukladno standardima i pravilima”.
Izvor: Agencije