Hrvatska gubi 330 miliona eura zbog krivotvorenja i piratstva

EUIPO je pratio privredni utjecaj krivotvorenja u 11 ključnih privrednih sektora u Evropskoj uniji (EPA)
EUIPO je pratio privredni utjecaj krivotvorenja u 11 ključnih privrednih sektora u Evropskoj uniji (EPA)

Hrvatska godišnje gubi 2,5 milijardi kuna (330 miliona eura) prihoda od prodaje u ključnim privrednim sektorima zbog krivotvorenja i piratstva, a na nivou Evropske unije gubici su i do 451 milijarde kuna (66 milijardi eura), pri čemu je najviše oštećen sektor odjeće, procjenjuje Ured EU-a za intelektualno vlasništvo (EUIPO).

EUIPO je pratio privredni utjecaj krivotvorenja u 11 ključnih privrednih sektora u Uniji od 2012. do 2016.

Istraživanjem su obuhvaćeni sektori kozmetičkih proizvoda i lične njege, odjeće, obuće i modnih dodataka, sportske robe, igračaka i igara, nakita i satova, ručne torbe i prtljage, snimljene muzike, žestokih pića i vina, farmaceutskih proizvoda, pesticida i pametnih telefona.

Decentralizirana agencija EU-a sa sjedištem u Alicanteu procjenjuje da se u Hrvatskoj zbog krivotvorenja i piratstva godišnje izgubi 330 miliona eura, što čini 10,7 posto prodaje u navedenih 11 sektora.

Stotine hiljada radnih mjesta manje

Na nivou EU-a gubitak prihoda u prodaji iznosi i do 66 milijardi eura.

Gubitak po stanovniku u Hrvatskoj procjenjuje se na 95 eura godišnje, dok je na nivou EU-a taj iznos veći od 110 eura.

Pritom se gubi gotovo 4.000 radnih mjesta u Hrvatskoj, a širom EU-a i do 468.000, upozorio je izvršni direktor EUIPO-a Christian Archambeau.

“Rast i stvaranje radnih mjesta u Evropi zavise od industrijskih sektora, poput 11 sektora na kojima je provedeno istraživanje. No, našim istraživanjem pokazalo se kako krivotvorenje i piratstvo mogu ugroziti radna mjesta i rast. Proveli smo ovu analizu i veći dio našeg istraživanja u svrhu je podrške tvorcima politika u pronalasku rješenja ovog problema”, rekao je Archambeau.

Dodao je da je analiza, također, usmjerena na potrošače u EU-u i ukazivanje na “privredne posljedice krivotvorenja i piratstva na širem nivou”.

EUIPO je, uz analizu ponude krivotvorenih proizvoda i piratskih sadržaja, proučavao i potražnju, odnosno spremnost građana Unije za konzumiranje proizvoda i usluga kojima se povređuje pravo intelektualnog vlasništva.

Gubici u sektoru odjeće i lijekova

Niže cijene, pristupačnost i nizak stepen društvene stigme povezane s takvim aktivnostima glavni su poticaji potrošačima za kupovinu krivotvorenih proizvoda i nezakonit pristup sadržaju zaštićenom autorskim pravom, navodi se u izvještaju o statusu povrede prava intelektualnog vlasništva za 2019.

Najveće godišnje gubitke prihoda u prodaji Hrvatska bilježi u sektoru odjeće (124 miliona eura) i lijekova (115 miliona eura).

Visoke gubitke najmlađa članica EU-a bilježi još u sektoru pametnih telefona (45 miliona eura), kozmetike (37 miliona eura) te vina i žestokih pića (15 miliona eura).

No, u usporedbi s prvom analizom iz 2018. ažurirana analiza pokazuje da su na nivou EU-a smanjeni gubici u većini sektora, osim u sektorima odjeće, obuće i modnih dodataka te kozmetičkih proizvoda i lične njege.

Izvor: Agencije


Povezane

Tvornica metalskog kompleksa “Prva petoletka” iz Trstenika nakon gotovo 70 godina postojanja trebala je biti ugašena. Dugovi su se gomilali i prije tri godine proglašen je stečaj. Radnici se nisu pomirili s propašću tvornice, pa su novac koji su dobili za socijalno zbrinjavanje uložili u ponovno pokretanje proizvodnje. Tri godine poslije tvornica posluje s dobiti […]

U Hrvatskoj je više od 324 hiljade građana s blokiranim računom. Ministar pravosuđa najavio je prijedlog novog ovršnog zakona, prema kojem bi se svima koji imaju dug do 2.700 eura duže od tri godine otvarali stečajni postupci. Kako je takvih slučaja otprilike sto hiljada, broj blokiranih na taj bi se način bitno smanjio.

Više iz rubrike Balkan
POPULARNO