Brisel: Ne možemo uvoziti nestabilnost i sporove

Komesar za evropsku susjedsku politiku i pregovore o proširenju Johannes Hahn predložio je Vijeću Evropske unije otvaranje pregovora o članstvu sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, dok je za ostale zemlje zapadnog Balkana naglasio da su ostvarile napredak, ali da moraju nastaviti s procesom reformi.

Hahn je danas na vanrednoj sjednici Vanjskopolitičkog odbora Evropskog parlamenta predstavio ovogodišnji Paket proširenja Evropske unije, koji obuhvata Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju, Albaniju i Tursku. 

“Naše obaveze moramo ostvariti, pogotovo prema Albaniji i Sjevernoj Makedoniji. Komisija ponavlja prošlogodišnje preporuke date Vijeću da otvori pregovore. Naravno, nećemo zaboraviti poteškoće koje ostaju. Zemlje kandidati moraju dati održive rezultate u svim ključnim oblastima. Prvo, vladavina prava u svakom aspektu. Drugo, glavni cilj politike proširenja jest da se nastavi proširenje stabilnosti. Ne možemo uvoziti nestabilnost i sporove. Zato postoji hitna potreba za Zapadni Balkan da napravi veći napredak u području pomirenja, dobrosusjedskih odnosa, regionalne saradnje, pogotovo u svjetlu uspjeha pregovora Sjeverne Makedonije i Grčke”, naglasio je Hahn.

Niz koraka za BiH

U okviru izvještaja koji se odnosi na Bosnu i Hercegovinu objavljeno je i mišljenje o zahtjevu te države za članstvo u Evropskoj uniji, a koji je analiziran tek nakon što su bh. vlasti u februaru ove godine dostavile odgovore na dodatna pitanja iz Upitnika Evropske komisije.

To znači da Bosna i Hercegovina u konačnici može postati članica EU-a, s tim što postoji niz koraka i zahtjeva koji moraju biti ispunjeni. Nakon objavljivanja mišljenja Evropske komisije, o kandidatskom statusu Bosne i Hercegovine odlučivat će 28 zemalja članica Evropske unije, što znači da Bosna i Hercegovina još nema status zemlje kandidatkinje za članstvo u EU-u. 

“Komisija je danas usvojila mišljenje o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo. Imamo plan puta za potrebne reforme, uvođenje demokratije, temeljnih prava, javne uprave i, također, Komisija je prvi put pregledala situaciju u Bosni i Hercegovini u odnosu na sve standarde, koji važe za sve nove članice. Mišljenje za Bosnu i Hercegovinu pokazuje da je EU posvećen putu davanja podrške Bosni i Hercegovini, ali Bosna i Hercegovina mora preduzeti daljnje korake. Dakle, moraju se provesti reforme na svim nivoima bez ikakvog odgađanja.”

Izvjestilac Evropskog parlamenta za Bosnu i Hercegovinu Cristian Dan Preda rekao je da mu je drago što može vidjeti objavljivanje mjera vezanih za tu državu. Također je rekao da je Evropska komisija dala pozitivno mišljenje o kandidatskom statusu.

“Komisija je sada dala pozitivan stav u vezi s kandidatskim statusom i moram opet ponoviti da se nadam da će ljudi u Vijeću razmotriti šta se događa i shvatiti koliko je važno prihvatiti kandidatski status”, rekao je Preda.

Za ekonomiju zemalja zapadnog Balkana Hahn je rekao da i dalje ima poteškoće i da treba iskoristiti njen puni potencijal, uz preuzimanja uloge svake države pojedinačno, kako bi se pozabavile smanjenjem nezaposlenosti.

“Ekonomski razvoj također mora riješiti izazove demografskih izazova s velikom migracijom i niskom stopom nataliteta. Treba povećati standard života i zato je potrebna regionalna saradnja”, istakao je Hahn i dodao da je sporazum o roamingu, koji je nedavno potpisalo svih šest zemalja zapadnog Balkana, odličan primjer.

‘Srbija i Crna Gora moraju biti odlučnije’

Komesar Hahn iznio je i osnovne nalaze o državama i naglasio da je zadovoljan što su Albanija i Sjeverna Makedonija “prigrlile” ukazane prilike.

“Albanija provodi reforme, pogotovo transformacijom sistema pravde i pravosuđa. Sjeverna Makedonija slijedi plan. Postigla je historijski sporazum s Grčkom i s bilateralnim sporazumom s Bugarskom predstavlja način kako se mogu ojačati dobrosusjedski odnosi. To je zaista sjajan primjer za druge države i dokaz koliko je privlačna evropska perspektiva. Obje države provele su reforme, naročito u onome što je Vijeće u junu 2018. jednoglasno odlučilo i zato preporuka da Vijeće otvori pregovore i s Albanijom i sa Sjevernom Makedonijom”, rekao je Hahn i nastavio:

“U nekim područjima postignut je napredak, ali Srbija i Crna Gora moraju biti odlučnije i povećati napore u ključnim područjima. Potrebno je da provedu reforme u vladavini prava. To je najvažniji preduvjet da bi išle dalje na evropskom putu, uključujući ispunjenje i svih uvjeta iz poglavlja 23 i 24. Što se tiče dijaloga između Beograda i Prištine, moraju doprinijeti povoljnom okruženju za zaključenje pravno obavezujućeg sporazuma i zato moraju izbjegavati bilo koje radnje koje se mogu smatrati provokacijom.”

Hahn je za Kosovo rekao da mora usmjeriti pažnju ka evropskom putu u određenim ključnim evropskim reformama. No, po njegovom mišljenju, sva kosovska nastojanja zasjenila je politika uvođenja tarifa za Bosnu i Hercegovinu i Srbiju.

Nakon objave mišljenja, Evropska komisija dostavit će ga Evropskom parlamentu i Vijeću Evropske unije, koje će ga razmatrati, a zatim donijeti odgovarajući zaključak o sljedećim fazama u procesu pristupanja Uniji.

Izvor: Al Jazeera i agencije


Povezane

Riječ je o najznačajnijem dokumentu za države u procesu približavanja Evropskoj uniji, u kojem Evropska komisija ocjenjuje napredak, ali i nedostatke na eurointegracijskom putu šest pretendendica za članstvo sa zapadnog Balkana te Turske.

27 May 2019
Više iz rubrike Balkan
POPULARNO