Četvorici optuženih 100 godina zatvora za ubistvo Slavka Ćuruvije

Specijalni sud u Beogradu osudio je na kazne od po 30 i 20 godina zatvora četvoricu optuženih pripadnika nekadašnjeg Resora državne bezbednosti zbog ubistva vlasnika i novinara Dnevnog telegrafa Slavka Ćuruvije, 11. aprila 1999. godine.

Tadašnji šef Resora državne bezbednosti Radomir Marković i tadašnji šef beogradskog centra DB Milan Radonjić osuđeni su na po 30 godina zatvora, a pripadnik rezervnog sastava DB Miroslav Kurak i operativac DB-a Ratko Romić na po 20 godina zatvora.

Romiću i Radonjući u kaznu se uračunava vreme koje su proveli u pritvoru i kućnom pritvoru. Ova presuda nije doneta jednoglasno, već preglasavanjem sudija u tročlanom veću odnosnom 2:1.

Na ovu odluku suda, i tužilaštvo i odbrana imaju pravo žalbe Apelacionom sudu.

Ćuruviju ubilo NN lice

Iz presude Specijalnog suda proizlazi da je vlasnika i novinara “Dnevnog telegrafa” Slavka Churuviju 11. aprila 1999. godine ubilo NN lice, a da su mu osuđeni pripadnici negdašnje Državne bezbednosti za to pripremili “teren”.

Naime, Miroslav Kuraka koji se u optužnici pominje kao direktni izvršilac ubistva, nije u presudi pomenut kao takav, već nepoznato lice (NN), čiji identitet nije utvrđen.

Iz toga proizlazi da sud smatra da tužilaštvo nije dokazalo da je Kurak pucao.

Advokatica Milana Radonjića i Ratka Romića, Zora Dobričanin Nikodinović izjavila je da se ni nakon presude ne zna ko je ubio novinara Slavka Ćuruviju navodeći da je presuda donijeta na osnovu medijskih spinova, a ne na osnovu dokaza u spisima predmeta.

“Ovo je bilo suđenje jednom vremenu, ovo je bilo suđenje Resoru državne bezbednosti i ovo ne služi nikome na čast” rekla je advokatica Dobričanin novinarima ispred Specijalnog suda.

Ona je kazala da u ovom postupku nije dokazano niti da je Ćuruvija ubijen radi gušenja slobode medija, niti da je ubijen radi očuvanja vlasti Slobodana Miloševića.

Advokat Slobodan Ružić, punomoćnik porodice Slavka Ćuruvije, izjavio je nakon presude da je očigledno da je sud smatrao da nije imao dovoljno dokaza za to da je Miroslav Kurak pucao na novinara Ćuruviju i da je zbog toga promijenio izrijek optužnice po kojoj je taj operativac Državne bezbednosti označen kao neposredni izvršilac ubistva.

Promijenjena uloga Kuraka

“Promenjena je uloga Miroslava Kuraka. On je označen kao jedan od saizvršilaca ali više ne kao lice koje je pucalo u Slavka Ćuruviju. Pošto je Ćuruvija nesporno ubijen iz vatrenog oružja, naravno da je moralo biti uvedeno NN lice”, rekao je Ružić novinarima.

Presuda optuženima je izrečena nakon tačno 20 godina od ubistva Ćuruvije i to je prva presuda za ubistvo jednog novinara, dok ostala ubistva, među kojima je Dada Vujasinović i Milana Pantića, nisu još ni rasvetljena.

Suđenje za ubistvo počelo je 17 godina kasnije, u junu 2015. godine, a na optužnici su se našla četverica nekadašnjih pripadnika Državne bezbednosti – DB: šef DB-a Radomir Marković, prvi čovjek beogradskog odjela DB-a Milan Radonjić te operativci Ratko Romić i Miroslav Kurak, koji se tereti kao počinitelj ubistva.

Od četverice optuženih, Marković izdržava kaznu po presudi za ubistvo premjera Srbije Zorana Đinđića 2003. godine, Romić i Radonjić se brane sa slobode, dok je Kurak u bijegu, lociran je navodno u Africi, ali je nedostupan srbijanskom pravosuđu.

Tokom suđenja za ubistvo Ćuruvije saslušano je više od 100 svedoka i održano je preko 90 glavnih pretresa.

 

Veza s Mirjanom Marković

Tužiteljstvo je za optužene tražilo maksimalne kazne od po 40 godina zatvora, premda je prvooptuženi Marković na tu kaznu već osuđen zbog ubistva Đinđića, počinjenog dok je Marković bio na čelu DB-a.

Kao nalogodavac ubistva u javnosti se spominjala Mirjana Marković, supruga nekadašnjeg predsjednika SR Jugoslavije i Srbije Slobodana Miloševića, ali politička pozadina atentata na Ćuruviju službeno nije otkrivena.

Mirjana Marković je, desetak dana prije nego što je Ćuruvija ubijen, na sjednici Direkcije Jugoslavenske ljevice – JUL, optužila Ćuruviju da je izazvao bombardiranje SR Jugoslavije i rekla kako će mu narod suditi.

Neposredno uoči ubistva u Politici Ekspres objavljen je tekst autora Miroslava Markovića “Ćuruvija dočekao bombe”, a pročitan je istog dana i u udarnim terminima Radio-televizije Srbije.

Autor teksta, koji je ocijenjen “jednim od najsramnijih u istoriji srpskog novinarstva”, citira poruku Mirjane Marković: “Izdaja nije uvek i neizostavno bila direktna i brutalna…”, te dodaje kako joj je “vlasnik jednog beogradskog dnevnog lista rekao da podržava Sjedinjene Američke Države u njihovoj želji da bombarduju Srbiju i da će bombardivanje Srbe naučiti pameti”.

U nastavku teksta navedeno je da je riječ, “dabome, o Slavku Ćuruviji”.

Vučić: Presuda je važna poruka

NATO je poduzeo kampanju bombardiranja SR Jugoslavije od marta do juna 1999. godine, kako bi istjerao srbijanske snage sa Kosova i prekinuo ubijanje i protjerivanje Albanaca tokom srbijanske borbe protiv pobunjenika.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da je veoma zadovoljan što je postupak za ubistvo novinara Slavka Ćuruvije presudom pred Specijalnim sudom doveden do kraja i da je to veoma važna poruka.

“Ne želim da se mešam sudijama u posao, da ne idem protiv odbrane ili tužilaštva, jer ne znam ko će se žaliti. Ali to je važna karika u stvaranju istinski pravne države u Srbiji”, rekao je Vučić novinarima u Savamali.

Vučić je podsetio da je to prvostepena presuda i da je zato neće detaljno komentirati, ali da je to veoma važna poruka.

“Poruka da niko nema pravo da ubija bilo koga, na bilo koji način i iz bilo kojeg razloga, pa makar neko smatrao i da je to državni razlog”, rekao je Vučić.

UNS: Naći izvršioca ubistva

Udruženje novinara Srbije (UNS) pozdravilo je presudu kojom su optuženi za ubistvo Slavka Ćuruvije osuđeni na po 30, odnosno 20 godina zatvora i zatražilo da državni organi pronađu i kazne neposrednog izvršioca ubistva novinara i vlasnika Dnevnog telegrafa i Evropljanina.

“UNS očekuje da Apelacioni sud potvrdi prvostepenu presudu koje je donelo Sudskog veće u sastavu Snežana Jovanović, Dragan Milošević i Vladimir Mesarović i traži da državni organi što pre privedu pravdi Miroslava Kuraka kojem je sudjeno u odsustvu i nalazi se u bekstvu”, navelo je to udruženje.

UNS je naveo da je izricanje presude značajan čin koji treba da znači početak kraja nekažnjivosti zločina nad novinarima u Srbiji i važan dan za srpsko novinarstvo i pravosuđe.

“UNS podseća da je presuda koja je izrečena 20 godina nakon zločina i četiri godine od početka sudjenja optuženima za ubistvo Slavka Ćuruvije posledica istrajne borbe njegove porodice, kolega novinara i rada Komisije za istraživanje ubistava novinara”, dodaje se.

Fondacija Slavko Ćuruvija ocijenila je da presuda Specijalnog suda kojom su četvorica pripadnika Resora državne bezbednosti osuđena na po 30 i 20 godina zatvora zbog ubistva vlasnika listova Dnevni telegraf i Evropljanin, “jasno i nedvosmisleno potvrđuje da je ubistvo Slavka Ćuruvije organizovala država, preko instrumentalizovanog Resora državne bezbednosti”.

Fondacija je u saopćenju ocijenila da odluka Sudskog veća šalje “jasnu poruku da zločini protiv neistomišljenika ne mogu da ostanu nekažnjeni, a da počinioci napada na novinare zbog javno izgovorene reči nisu nedodirljivi”.

“Iako je sud propustio da izrekne maksimalne zatvorske kazne, smatramo da je od presudne važnosti stav Sudskog veća da su optuženi krivi za brutalno ubistvo Ćuruvije 1999. godine. Ovakav stav pomaže društvu da se obračuna sa politički motivisanim zločinima i suoči sa poražavajućim nasledjem režima Slobodana Miloševića”, navodi se u saopćenju.

Ćuruviji zabranjivali novine

Slavko Ćuruvija bio je krajem osamdesetih godina novinar i urednik tadašnje Borbe, prvog dnevnog lista koji se otvoreno suprotstavljao Miloševiću i njegovoj politici.

Ćuruvija je u vrijeme vladavine Miloševića imao kontakte s većinom političara, a bio jedan od rijetkih novinara koji su imali pristup Mirjani Marković.

Tokom 1998. godine, u vrijeme policijske akcije protiv pobunjenih Albanaca na Kosovu, Ćuruvijin Dnevni telegraf bio je privremeno zabranjen.

List je prestao izlaziti kad je počelo bombardiranje SR Jugoslavije.

U vrijeme ubistva Ćuruvije, na pravoslavni Uskrs 1999. godine, ministar informiranja u Vladi Srbije bio je današnji šef države Aleksandar Vučić.

Upravo je Vučić u jednoj od ocjena te egzekucije rekao kako iza ubistva stoji država.

Vučić je krajem novembra 2013. godine, vršeći dužnost prvog potpredsjednika Vlade, izjavio je kako će se to uskoro “pokazati i dokazati”, jer su akteri te likvidacije još živi.

U emisiji “Teška riječ” na TV Pink Vučić je tada rekao da je Ćuruviju likvidirala država, vlast koja je ubijala neistomišljenike i protivnike.

“To je strašan problem za našu zemlju”, kazao je on i dodao kako je jasno da je riječ o vlasti čiji je dio i sam bio, ali je naglasio da u tome nije učestvovao, niti je o tome bilo što znao.

Izvor: Agencije