Odvojena komemoracija dijela manjina u Jasenovcu

U organizaciji Saveza antifašističkih boraca i antifašista – SABA, Koordinacije židovskih općina, Srpskog narodnog vijeća i Saveza Roma “Kali Sara”, obilježava se Dan proboja logoraša u Jasenovcu.

Komemoracija je počela okupljanjem sudionika kolone sjećanja kod Memorijalnog muzeja Spomen područja Jasenovac, u organizaciji  Koordinacije židovskih općina u Hrvatskoj, Srpskog narodnog vijeća, Saveza antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske i Saveza Roma “Kali Sara”, odnosno udruga manjina iz čijih je redova bilo najviše žrtava u ustaškom logoru.

Iako je bilo naznaka da bi se ove godine mogla održati jedinstvena službena komemoracija, manjinske udruge i antifašisti odustali su od te ideje te će i ove godine bojkotirati državnu komemoraciju  s obrazloženjem da se Vlada nedovoljno snažno protivi povijesnom revizionizmu i negaciji strašnih događaja u Jasenovcu.

Pupovac: Svi su dobrodošli

Ranije je bio najavljen dolazak predsjednika SABA-a Franje Habulina, predsjednika Koordinacije židovskih općina Ognjena Krausa, predsjednika Srpskog narodnog vijeća Milorada Pupavca i saborskog zastupnika Vejka Kajtazija.

Tim povodom predsjednik SNV-a Milorad Pupovac obratio se javnosti putem Facebooka, istaknuvši da su svi dobro došli, te zamolio stranke da komemoraciju ne koriste kao dio kampanje za europske izbore, s obzirom da je SDP najavio dolazak svojih kandidata s izborne liste.

“Nadamo se da nitko neće slijedi medijsku objavu SDP u kojoj uz najavu dolaska njegova predsjednika s delegacijom ističu i kandidate za predstojeće evropske izbore. Molimo sve da imaju na umu da oni kojih se sjećamo nisu imali mogućnost izbora, ne samo između stranaka već ni između života i smrti”, napisao je na Facebooku Pupovac.

“Mogu poslati poruku da mi je žao zato što nema jedne kolone, nadam se da će biti sljedeće godine. Trebamo razgovarati, znamo o čemu, sve je jasno o Bleiburgu i pozdravu ‘Za dom – spremni’, povijesnom revizionizmu i udžbenicima u kurikularnoj reformi”, rekao je u Jasenovcu Kajtazi, javlja reporter Al Jazeere Marin Veršić.

Na obilježavanju sudjeluje i izaslanstvo Socijaldemokratske partije – SDP.

Nitko iz državnog vrha nije najavio svoj dolazak na ovu komemoraciju, budući da se službena komemoracija održava u nedjelju.

Već četvrtu godinu zaredom dio manjina i organizacija u Hrvatskoj održavaju komemoraciju žrtvama ustaškog logora iz Drugog svjetskog rata odvojeno od službene državne komemoracije, koja će biti održana u nedjelju, 14. travnja.

SNV: Ništa nije poduzeto

Srpsko narodno vijeće i predstavnici židovskih općina su 19. ožujka potvrdili da četvrtu godinu zaredom neće sudjelovati na državnoj komemoraciji za žrtve ustaškog logora u Jasenovcu.

“Država nije poduzela nužne mjere da se zaustavi ili makar smanji negiranje holokausta i genocida u Drugome svjetskom ratu te revizionizam”, izjavio je tada zamjenik predsjednika SNV-a Saša Milošević.

Upravo suprotno, ustvrdio je on, “nizom mjera, poput podrške negacionističkim i revizionističkim udruženjima i njihovim publikacijama, toleriranjem govora mržnje, relativiziranjem stradanja naroda žrtava i mitologizacijom stradanja nakon rata te neadekvatnom obrazovnom politikom, država je direktno pridonijela tome da ove pojave postaju dominantne u hrvatskom društvu”.

Smatra kako o tome očito postoje dva duboko suprotstavljena stajališta.

“Uz takve velike razlike i u takvoj društvenoj klimi, mi ne možemo i ne trebamo ići zajedno u Jasenovac”, zaključio je Milošević.

Ognjen Kraus je potvrdio 19. ožujka da zajedno s Vladom neće ići na komemoraciju žrtvama ustaškoga koncentracijskog logora Jasenovca.

Nakon što je premijer Andrej Plenković pozvao predstavnike SABA-e, židovske zajednice te Srba i Roma da sudjeluju u zajedničkoj komemoraciji žrtvama u Jasenovcu, Kraus je najavio da članovi židovske zajednice neće prihvatiti taj poziv.

Kraus: Ništa se nije promijenilo

“Ništa se nije promijenilo u godinu dana, ništa novoga se nije dogodilo”, rekao je on, spominjući pritom povijesni revizionizam i Vladin odnos prema ustaškom pozdravu “Za dom… spremni”.

Vladajućoj politici zamjera, kako je izjavio medijima, i to što je voditelj odjela za medije Hrvatske demokratske zajednice Andrej Rora.

Predsjedništvo SABA-e također je ranije odlučilo da Savez, zajedno sa SNV-om, Koordinacijom židovskih općina u Hrvatskoj i Savezom Roma organiziraju posebnu komemoraciju u Jasenovcu.

“Odluka je donesena jer je nakon rasprave istaknuto da se u odnosu na prošlu godinu ništa bitno nije dogodilo, nema nekakvih pomaka vezano uz zaustavljanje povijesnog revizionizma i negativizma u Hrvatskoj”, izjavio je Franjo Habulin. 

Izrazio je žaljenje što ove godine ponovno neće biti svi zajedno u Jasenovcu.

“Ali, očito je da se taj moralni jaz toliko produbio, podijele su se toliko produbile, da to nije moguće”, ocijenio je.

Habulin je rekao kako se nada da će se naći načina i mogućnosti da se dugogodišnja problematika počne rješavati kako bi se konačno stvorili uvjeti da na godinu možda više ne bude posebna, nego zajednička komemoracija u Jasenovcu.

Kajtazi ide na obje komemoracije

“Nadam se da ćemo naći načina i mogućnosti da razgovaramo, da se sva ta problematika koja se gomilala gotovo 30 godina počne rješavati, kako bi se stvorili uvjeti približavanja i da konačno na godinu možda budemo svi zajedno, što bi bilo dobro za Hrvatsku i bila bi dobra poruka prema van”, poručio je Habulin.

Saborski zastupnik romske nacionalne manjine Veljko Kajtazi izjavio je kako će on biti na obje komemoracije.  

“Ja sam za jednu komemoraciju, ali moje osobno mišljenje i spoznaje koje imam ukazuju da će i ove godine biti dvije, jer nisu ispunjeni uvjeti koje smo postavili. Ja ću biti na obje, iako mi Romi svoje žrtve u jasenovačkom logoru svake godine komemoriramo 2. kolovoza”, rekao je ranije Kajtazi.

Plenković je rekao 17. ožujka kako mu je želja da u Jasenovcu bude jedinstvena komemoracija i kako je stav vlade otići u Jasenovac i pokloniti se jasno i nedvojbeno žrtvama ustaškog režima.

Koncentracijski logor Jasenovac bio je najveći i najozloglašeniji logor u NDH, koje su ustaše su počele uspostavljati ubrzo nakon dolaska na vlast za neprijatelje države definirane rasnim zakonima po uzoru na nacističku Njemačku. 

Spasilo se samo 11 zatočenika

Komemoracija se održava u povodu pokušaja proboja iz logora, koji su organizirali preostali zatvorenici logora 22. travnja 1945. godine. Blizu 600 muškaraca iz logora Ciglana pokušalo je proboj, od kojih su preživjela 92 zatočenika.

Isti dan započeo je i proboj zatočenika iz Kožare. Od njih 167 spasilo ih se samo 11, ističe se na mrežnih stranicama JUSP-a.

Po podacima Spomen područja Jasenovac, do sada je u logoru utvrđeno imenom i prezimenom 83.145 žrtava Srba, Židova, Roma, Hrvata i osoba drugih nacionalnosti, a u muzeju procjenjuju da je konačni broj žrtava vjerojatno blizu 100.000.

Službena statistika bivše SFRJ isticala je brojku od 700.000 žrtava.

Izvor: Al Jazeera i agencije