Službeni Beograd i dalje bez reakcije na presudu Karadžiću

Karadžić je za najteže zločine u Evropi nakon Drugog svjetskog rata osuđen na doživotni zatvor (EPA)
Karadžić je za najteže zločine u Evropi nakon Drugog svjetskog rata osuđen na doživotni zatvor (EPA)

Nakon što je bivši vođa bosansko-hercegovačkih Srba, Radovan Karadžić u Haagu osuđen na kaznu doživotnog zatvora, nitko se u Srbiji nije službeno oglasio da prokomentira presudu.

Na presudu nije reagirao ni predsjednik Srbije, Aleksandar Vučić (koji se nalazi u službenom posjetu Njemačkoj), niti premijerka Ana Brnabić, niti predsjednica parlamenta Maja Gojković, niti ministar vanjskih poslova Ivica Dačić.

Istovremeno, mediji u Srbiji prenijeli su reakcije iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, predstavnika međunarodne zajednice te pojedinih stranaka s političke margine.

Pojedini analitičari su primijetili, analizirajući sažetak presude koja odmah stupa na snagu, da se ni na jednom mjestu ona ne bavi ulogom Srbije u ratnim zločinima u Bosni i Hercegovini.

Četiri udružena zločinačka poduhvata

Žalbeno vijeće proglasilo je Karadžića odgovornim za etničko čišćenje Bošnjaka i Hrvata u Bosni i Hercegovini, genocid u Srebrenici, višegodišnje teroriziranje Sarajeva i uzimanje pripadnika UN-a za taoce, kao i za sudjelovanje u četiri udružena zločinačka pothvata u okviru kojih su ti zločini počinjeni.

Karadžiću je presuđeno da je počinio zločine u nekoliko udruženih zločinačkih pothvata sa ciljem da se Bošnjaci i Hrvati trajno uklone s područja u Bosni i Hercegovini na koja su bosanski Srbi polagali pravo. Činili su to zločinima u općinama širom Bosne i Hercegovine te širenjem terora među civilnim stanovništvom Sarajeva pucanjem iz snajpera i granatiranjem.

Kao udruženi zločinački pothvat okvalificirana je i kampanja uzimanja pripadnika mirovnih snaga Ujedinjenih naroda (UNPROFOR) za taoce kako bi se NATO odvratio od zračnih napada na vojne ciljeve bosansko-hercegovačkih Srba.

Udruženi zločinački pothvat odnosi se i na plan za uklanjanje Bošnjaka iz Srebrenice u srpnju 1995. godine.

Žalbeno vijeće potvrdilo je dio presude kojom je Karadžić oslobođen krivnje po optužbi za genocid u drugim općinama u Bosni i Hercegovini: Prijedoru, Bratuncu, Foči, Ključu, Sanskom Mostu, Vlasenici i Zvorniku.

Inicijativa: Ratni zločinci nisu naši heroji

Komentirajući presudu Radovanu Karadžiću, Inicijativa mladih za ljudska prava iz Beograda poručuje da “Srbija, njene institucije i zvaničnici moraju prekinuti sa negiranjem genocida u Srebrenici, kao i relativizacijom ostalih ratnih zločina u Bosni i Hrercegovini, te konačno usvojiti Deklaraciju o genocidu u Srebrenici i izraziti najviše moguće poštovanje prema žrtvama genocida i ratnih zločina u Bosni i Hercegovini”.

Navode da se vlasti u Srbiji, svi politički akteri, kao i srbijansko društvo “moraju odlučno usprotiviti promociji ratnih zločinaca i relativizaciji ratnih zločina”.

“Ratni zločinci nisu naši heroji. Ukoliko slavimo ratne zločince, to znači da slavimo zločine koje su počinili”, poručuju iz Inicijative.

Izvor: Al Jazeera i agencije


Povezane

Više iz rubrike Balkan
POPULARNO