IFIMES: HDZ i dalje traži neprijatelje u Srbima i muslimanima

Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane, pred drugi krug izbora za predsjednika Hrvatske 5. januara, ocijenio je da se Hrvatska nalazi u dubokoj društvenoj krizi.

“Državu karakteriše visok stepen organizovanog kriminala i korupcije, slabo funkcionisanje pravosudnog sistema i jako obavještajno podzemlje, te snažan utjecaj Rimokatoličke crkve”, naveo je IFIMES u svojoj analizi pred drugi krug izbora, u kome će se suočiti aktuelna predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović i Zoran Milanović, prenosi Tanjug.

Institut u analizi navodi da aktuelna predsjednica Grabar-Kitarović tokom pet godina vođenja države nije odstupala od matrice HDZ-a.

“Iako se od nje puno više očekivalo u smislu da dolazi iz generacije mlađih hrvatskih političara često je djelovala vrlo rigidno, kao nijedan dosadašnji hrvatski predsjednik” piše IFIMES, koji kaže da je Grabar-Kitarović pokušavala da se “dodvori” svim segmentima hrvatskog društva i međunarodnim faktorima.

Loša politika predsjednice Grabar-Kitarović

Tako je pokušala, navodi se, biti “simpatična” i fašistima i antifašistima, “a jedino je uspela Hrvatsku, zajedno sa hrvatskim premijerom Andrejom Plenkovićem (HDZ), da približi Rusiji uprkos sankcijama EU-a i SAD-a”.

Grabar-Kitarović nije doprinijela regionalnoj stabilnosti i ugledu Hrvatske u svijetu, naglašava IFIMES.

U analizi se ocjenjuje da Hrvatska ima slabe političke odnose skoro sa svim svojim susjedima, posebno sa Bosnom i Hercegovinom, Srbijom ali i sa Slovenijom, sa kojom je zajedno članica EU-a i NATO-a.

Kako navodi IFIMES, politički prostor u Hrvatskoj karakterišu dvije političke stranke, koje predstavljaju krajnost hrvatskog političkog prostora.

“Jedna je Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) premijera Andreja Plenkovića, koja svoju ideologiju kao nacionalni/istički pokret temelji na antikomunizmu i procesu osamostaljivanja te tzv. srpskoj opasnosti u Hrvatskoj”, stoji u analizi.

Navodi se da komunizma više nema, proces osamostaljivanja je završen 1991.godine, “a Srbi su desetkovani i predstavljaju faktor stabilnosti i test za hrvatsku demokratiju, jer su značajno doprinijeli procesu pridruživanja EU-a kao konstruktivni činilac”.

HDZ pokušava prisvojiti zasluge nezavisnosti

“HDZ konstantno pokušava rezultate osamostaljivanja pripisati isključivo sebi, ignorišući činjenicu da je to posljedica, pored želje hrvatskog naroda za samostalnošću, prije svega, historijskih međunarodnih okolnosti i povoljnog međunarodnog konteksta“, objašnjava se u analizi.

Iako je Hrvatska samostalna i nezavisna država, kako se ocjenjuje, HDZ “još traži” neprijatelje u Srbima, Srbiji, Bosni i Hercegovini, Jugoslovenima, migrantima, islamskoj prijetnji itd.

IFIMES u analizi citira i riječi hrvatskog advokata Ante Nobila “da su napadi na Srbe u Hrvatskoj posljedica puzajuće fašizacije društva i logična posljedica koketiranja političara sa NDH i relativiziranja ustaških zločina”.

Druga stranka hrvatske politične krajnosti je Socijaldemokratska partija (SDP) Davora Bernardića, koji su nasljednici nekadašnjeg Saveza komunista Hrvatske.

IFIMES procjenjuje da ta stranka izlazi iz krize i transformiše se u modernu socijaldemokratsku stranku, koja je sve manje opterećena recidivima prošlosti.

“Analitičari smatraju da će novi predsjednik/ca Republike Hrvatske morati značajniju pažnju u svom radu posvetiti reformi obavještajno-sigurnosnog sistema, koji sistematski djeluje na destabilizaciji Bosne i Hercegovine i rušenju Aleksandra Vučića (SNS) u Srbiji i povezan je sa dijelom opozicionih srpskih političkih stranaka uključenih u taj projekt”, stoji u analizi.

Negiranje ratnih zločina

Kaže se da analitičari navode da postoje dvije zajedničke individualne karakteristike predsjedničkih kandidata – Kolinde Grabar-Kitarović i Zorana Milanovića.

“Grabar-Kitarović i Milanović su tvrdokorni negatori nedavne hrvatske historije, koji negiraju zločine počinjene tokom domovinskog rata od strane hrvatskih oružanih snaga i negatori agresivne politike Hrvatske i njihovog uzora Franje Tuđmana prema BiH i oboje su izvori regionalnih nestabilnosti”, smatra IFIMES.

Kandidati imaju apsolutno saglasje da hrvatske snage u domovinskom ratu nisu počinile zločine, posebno u vojno-policijskim akcijama „Bljesak” i „Oluja”, kaže se u analizi i dodaje da i na regionalnom planu ne postoje bitne razlike.

Ukazuje se da su isti stavovi i dejstva prema Srbiji karakteristika političkih angažmana oba kandidata.

“Srbija se smatra, još uvijek, potencijalnom opasnošću i uglavnom služi za unutarpolitičke obračune u Hrvatskoj”, piše u analizi.

Neprijateljski nastup prema susjedima

Prema Sloveniji je isti, čak i neprijateljski nastup, kroz poznatu staru priču kontaminacije međunarodnog arbitražnog procesa u vezi Arbitražnog sporazuma, kojim bi se između ostaloga, odredio izlazak Slovenije u međunarodne vode u Jadranskom moru/Piranski zaliv.

I prema Bosni i Hercegovini, navodi IFIMES, nema nikakve suštinske razlike, jer i Grabar-Kitarović i donekle Milanović uslovno podržavaju formiranje trećeg (hrvatskog) entiteta i smatraju dio BiH svojim velikodržavnim plijenom/projektom.

Dok zajednički ističu opasnost od migranata i islamizacije BiH, “očigledno zajednički ne vide opasnost od ”mekog” ruskog utjecaja, ali i veoma ”tvrdih” milijardi eura koji se upumpavaju preko ruskih/hrvatskih banaka u Hrvatsku”.

“Oba kandidata svoju vanjsku politiku grade na opasnosti od tzv. islamskog terorizma koji po njima dolazi iz BiH i od navodne prijetnje, koja dolazi od Srbije i srpskog predsjednika Aleksandra Vučića. Druge prijetnje, čak i prema izvještajima hrvatskih obavještajnih agencije, i ne postoje”, zaključuje IFIMES u analizi pred drugi krug predsjedničkih izbora u Hrvatskoj.

Izvor: Agencije