Političari u Srbiji koriste migrante za političke ciljeve

Negativne reakcija građana na migrante u Srbiji posljedica su loših reakcija nadležnih institucija i pogrešnih informacija u javnosti, ocijenio je danas direktor Centra za zaštitu i pomoć tražiocima azila (CZPT) Radoš Đurović.

Na konferenciji za novinare u Beogradu rekao je da takvo stanje sistema u Srbiji koriste radikalno orijentirani političari za svoje političke ciljeve.

Ukazao je da mnogi migranti izgube život u sve rizičnijim pokušajima da pređu sjeverne granice Srbije, podsjetio na slučaj pogibije šestero migranata na Dunavu i dodao da je registrirano 20 smrti migranata u Srbiji, ali smatra da je taj broj veći.

Osvrnuo se na loše stanje na graničnim prijelazima s Mađarskom i Hrvatskom, istakao da sedmično u Mađarsku uđe tek deset ljudi, a da s hrvatskim graničarima komunikacija ne postoji.

Govoreći o migrantima koji žele ostati u Srbiji, kojih je, prema podacima CZPT, 300, rekao je da je najbitniji korak da ti ljudi isele iz kampova, da im se omogući integracija u društvo, tj. da nauče jezik i da se mogu zaposliti.

Drugačije regulirati boravak migranata

Kazao je da boravak migranata u Srbiji treba drugačije regulirati, da su mnogi izvan smještaja i istakao da je sistem azila u Srbiji loš, što je, kako kaže, odraz stava institucija da migranti samo prolaze kroz Srbiju.

“U kampovima su uslovi jako teški. U nekim kampovima ljudi žive u šatorima, dok u kampu u Bujanovcu nema tople vode i grejanja”, rekao je.

Psihologinja iz CZPT-a Jana Stojanović rekla je da posebno velike probleme imaju djeca migranti bez roditeljske pratnje i staratelja, migranti s mentalnim problemima i invaliditetom i žrtve nasilja u porodici.

Također je kazala da je od početka ove godine do kraja oktobra u Srbiji registrirano 640-ero djece, a da je djece bez roditeljske pratnje u Srbiji, prema istraživanju CZPT-a, približno 1.400.

“Od 640-oro registrovane dece 25-oro je podnelo zahtev za azil u Srbiji, dok je tek jednom detetu azil odobren”, rekla je ona.

Graditi centre za djecu

Istakla je da je potrebno izgraditi posebne centre za djecu jer većina djece živi u velikim centrima, što može utjecati na njihovu sigurnost i razvoj.

“Deca koja putuju bez roditelja ili staratelja su najranjivija. Zabeleženi su slučajevi dece od devet i deset godina, a prosek starosti je između 14 i 17 godina”, kazala je Stojanović.

Dodala je da je potrebno bolje osposobiti osoblje koje se bavi zbrinjavanjem djece, poboljšati znanje o zakonima, odgovornosti i ovlastima.

Rekla je da migranti s mentalnim problemima imaju samo kratkoročnu profesionalnu pomoć, nakon čega se vraćaju u kampove, gdje se ponovo suočavaju sa samoubilačkim mislima i pokušajima.

“Stopa prijavljivanja nasilja je niska. Žene i deca, koji su najpodložniji seksualnom i porodičnom nasilju, ne veruju da će biti zaštićeni, niti vide dugoročno rešenje problema”, upozorila je ona.

Izvor: Agencije