Zakon o slobodi vjeroispovijesti u Crnoj Gori neustavan

'Odredbe Prijedloga Zakona o slobodi vjeroispovijesti Crne Gore nisu karakteristične za pravni sistem', zaključila je ekspertna komisija (Al Jazeera)

Skupština Crne Gore utvrdila je da Prijedlog Zakona o slobodi vjeroispovijesti nije usklađen s Ustavom i pravnim sistemom države.

To je mišljenje pravne službe Skupštine Crne Gore, prenio je Tanjug, pozivajući se na podgoričke Vijesti.

Citirajući mišljenje pravne službe, agencija navodi da pojedine odredbe Prijedloga Zakona nisu karakteristične za pravni sistem.

“Način na koji je izrađen ovaj Prijedlog Zakona, odnosno način na koji su formulisane pojedine odredbe, odstupa od principa pozitivne zakonodavne prakse”, navodi se u mišljenju pravne službe Skupštine Crne Gore.

Reakcija Srpske pravoslavne crkve

Mitropolija Crnogorsko-primorska Srpske pravoslavne crkve (SPC) ranije se također protivila prijedlogu tog zakona, navodeći da se njime otvara prostor za oduzimanje crkvene imovine.

Vlada je nakon toga vratila zakon na dodatne konsultacije, između ostalih, i s Venecijanskom komisijom.

“Riječ je o izuzetno liberalnom zakonu, koji osigurava viši stepen slobode misli, savjesti i vjeroispovijesti i značajno viši stepen prava i sloboda nego bilo koji zakon iz ove oblasti u našem okruženju. Utvrđeni predlog garantuje punu slobodu vjeroispovijesti svim vjernicima i ravnopravan položaj svih vjerskih zajednica u Crnoj Gori, kao i punu slobodu uvjerenja svim onim građanima koji nisu vjernici”, kazali su u Vladi nakon sjednice održane početkom decembra u Podgorici.

Istaknuto je da Prijedlog Zakona utvrđuje i imovinska prava države nad vjerskim objektima koji su kulturno naslijeđe Crne Gore, koja je kroz stoljeća građena i stjecana od javnih prihoda države.

Svi vjerski objekti koji su kulturno naslijeđe

Kako je pojašnjeno, Prijedlogom Zakona o slobodi vjeroispovijesti propisano je da će državna imovina biti svi vjerski objekti koji su kulturno naslijeđe, a koji su bili imovina države Crne Gore prije gubitka njene nezavisnosti 1918. i koji kasnije nisu na odgovarajući pravni način prešli u vlasništvo neke vjerske zajednice.

“Međutim, ako bilo koja vjerska zajednica raspolaže dokazima da je na osnovu važećih propisa postala vlasnik neke imovine, država će to priznati i poštovati. Svako sporenje u vezi s vlasništvom nad vjerskom imovinom biće rješavano pred nadležnim sudom, kao i svaki drugi imovinski spor, u skladu sa važećim zakonima u Crnoj Gori”, tvrde u Vladi.

Prijedlogom Zakona, o kojem je danas raspravljala pravna služba Skupštine Crne Gore, uvedeni su i dodatni uvjeti u postupku sudske zabrane djelovanja vjerske zajednice, dok je propisana i mogućnost finansiranja aktivnosti vjerskih zajednica iz državnog budžeta i budžeta lokalne samouprave.

Izvor: Agencije


Povezane

Dok se čeka mišljenje Venecijanske komisije o prijedlogu zakona o slobodi vjeroispovjesti i položaju vjerskih zajednica u Crnoj Gori, taj akt predmet je novih sporenja između države i Srpske pravoslavne crkve. Dok šef države i i vladajuće partije Milo Đukanović najavljuje obnovu autokefalnosti, odnosno samostalnost crnogorske pravoslavne crkve, tvrdeći da Srpska koristi zemlju i manastire […]

Published On 11 Jun 2019
Više iz rubrike Balkan
POPULARNO