Objavljen Program reformi, koji BiH šalje u NATO

'Bosna i Hercegovina odlučna je biti pouzdan partner, sposoban pružiti doprinos u borbi protiv globalnih sigurnosnih izazova', navedeno je u dokumentu (Al Jazeera)

Objavljen je Program reformi, koji Bosna i Hercegovina šalje u NATO, a koji je usvojen u Predsjedništvu te države krajem prošlog mjeseca, kad je postignut dogovor o formiranju vlasti.

U dokumentu se navodi da će Bosna i Hercegovina nastojati razviti strukturu kompatibilnu s NATO-om, ali da se dokument podnosi bez prejudiciranja konačne odluke o članstvu, a za čije će usvajanje biti potrebna dodatna odluka državnog predsjedništva i parlamenta.

Usvajanje dokumenta, kojim se definira hoće li zemlja nastaviti s integracijama u NATO, bio je kamen spoticanja u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine, zbog čega vlast u toj državi nije bila formirana 14 mjeseci nakon izbora.

“BiH je predana poboljšanju odnosa sa NATO-om bez prejudiciranja konačne odluke o članstvu. Sve aktivnosti su u skladu sa pređašnjim odlukama Predsjedništva BiH, Vijeća ministara BiH i Parlamentrane skupštine BiH, u skladu sa ustavnim nadležnostima Predsjedništva BiH”, navodi se u dokumentu.

O Programu reformi u ponedjeljak će se izjasniti Narodna skupština Republike Srpske, i to na zahtjev člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorada Dodika. On i dalje tvrdi da je taj dokument u skladu s rezolucijom Republike Srpske o vojnoj neutralnosti.

“A to je da nema integracionih procesa u pogledu članstva, jer i sam dokument govori o tome da se ne prejudicira članstvo i što je sasvim dovoljno jasno ukazano u činjenici da integracioni procesi nisu dio tog ukupnog dokumenta”, smatra Dodik.

Program u pet poglavlja

Al Jazeerin reporter Emir Skenderagić javlja da je “Program reformi podijeljen u pet poglavlja: politika i ekonomska pitanja, odbrambena i vojna pitanja, pitanja resursa, sigurnosna i pravna pitanja, a u njima se, između ostalog, predviđa interoperabilnost Oružanih snaga Bosne i Hercegovine s NATO-om, kao i formiranje Apelacijskog suda Bosne i Hercegovine”.

“Kada je riječ o NATO-u, u dokumentu piše da se on podnosi bez prejudiciranja konačne odluke o članstvu te da će za usvajanje takve odluke biti potrebna dodatna potvrda Predsjedništva i Parlamenta Bosne i Hercegovine. Istovremeno, dokument uvažava sve dosadanje odluke državnih institucija o euroatlantskim integracijama”, javlja Skenderagić.  

“NATO je u decembru prošle godine donio odluku da se Bosni i Hercegovini odobri da podnese Prvi nacionalni program iz Akcijskog plana za članstvo u Savezu, gotovo deset godina nakon što je pred tu zemlju postavio uvjete za to. Međutim, u Bosni i Hercegovini nije bilo saglasnosti za podnošenje Prvog nacionalnog programa jer su zvaničnici iz Republike Srpske ponavljali da je Narodna skupština tog entiteta donijela rezoluciju o vojnoj neutralnosti, zbog čega ne podržavaju nastavak integracija u NATO.

S druge strane, iz entiteta Federacija BiH isticali su da je Zakonom o odbrani Bosne i Hercegovine iz 2005. definirano da sve institucije Bosne i Hercegovine trebaju raditi na priključenju NATO-u. Članovi Predsjedništva, nakon brojnih sastanaka s međunarodnim zvaničnicima, krajem prošlog mjeseca usvojili su dokument koji će poslati u sjedište NATO-a. Program reformi bit će poslan odmah po imenovanju novog saziva Vijeća ministara Bosne i Hercegovine”, objašnjava Skenderagić.

Nedoumice prema NATO-u

Prethodno su bosanskohercegovački mediji objavili sadržaj Programa reformi, koji su usvojili članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić, Šefik Džaferović i Milorad Dodik.

Taj dokument različito je interpretiran u javnosti i među političarima, ali je sada konačno poznat i njegov sadržaj.

Najviše nedoumica bilo je u vezi s putem Bosne i Hercegovine prema NATO-u.

U dokumentu stoji da Bosna i Hercegovina podnosi NATO-u “ovaj dokument ‘Programskih reformi BiH'” i da je “predana poboljšanju odnosa sa NATO-om, bez prejudiciranja konačne odluke o članstvu”.

U tekstu dalje stoji da su “sve aktivnosti u skladu sa prijašnjim odlukama Predsjedništva, Vijeća ministara i Parlamentarne skupštine BiH”.

“Iako trenutno nije članica NATO-a, BiH je pokazala spremnost da dâ aktivni doprinos NATO-u i učestvuje u operacijama podrške miru (…) BiH je odlučna da bude pouzdan partner, sposoban da pruži doprinos u borbi protiv globalnih sigurnosnih izazova (…), te će nastojati razviti NATO kompatibilnu strukturu snaga u skladu sa zahtjevima i kapacitetima, osiguravajući interoperabilnost sa NATO-om”, stoji, između ostalog, u uvodu u dokument.

Euroatlantske integracije kao jedan od bh. ciljeva

U tekstu sporazuma podsjeća se na to da je u decembru 2018. NATO dao do znanja da je spreman prihvatiti Godišnji državni program od Bosne i Hercegovine.

“Pristupanjem NATO programu Partnerstvo za mir, BiH je pokazala svoju predanost za postizanje pune interoperabilnosti sa zemljama članicama NATO-a što prije, i u svim segmentima. BiH je prepoznala evroatlantske integracije kao jedan od svojih vanjskopolitičkih ciljeva”, kaže se u poglavlju o odnosima s NATO-om.

Kako navode bh. mediji, dokument je dostavljen Narodnoj skupštini bh. entiteta Republika Srpska i bit će razmatran u ponedjeljak.

Opozicija u Republici Srpskoj kritizirala je Milorada Dodika, navodeći da je pristao na novi korak Bosne i Hercegovine prema NATO-u, dok je opozicija u entitetu Federacija BiH tvrdila da su Komšić i Džaferović odustali od toga i da su se prilagodili politici Srbije, koja podržava saradnju, ali ne i članstvo u NATO-u.

Program reformi, kako tvrde bh. mediji, bit će poslan u sjedište NATO-a u Briselu dan nakon imenovanja novog saziva Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, a to bi se trebalo dogoditi u ponedjeljak ili najkasnije 30. decembra 2019.

Izvor: Al Jazeera i agencije