Vratila Nobelovu nagradu za mir zbog Handkea

Dok smo mi sjedili pored Christine Doctare, tokom one, svečane, večere Handke nije sjedio ni blizu kralja Švedske (EPA)
Dok smo mi sjedili pored Christine Doctare, tokom one, svečane, večere Handke nije sjedio ni blizu kralja Švedske (EPA)

Christina Doctare, švedska doktorica i autorica, koja je dobila Nobelovu nagradu za mir 1988. kao članica UN-novih mirovnih snaga, vratila je to prestižno priznanje u znak protesta protiv uručenja Nobelove nagrade za literaturu austrijskom piscu Peteru Handkeu.

Ona je 1992. godine prva progovorila o sistematskim silovanjima tokom rata u Bosni i Hercegovini i ukazala šta se dešava kao doktorica UN-a.

Večeras je govorila pred stotinama okupljenih u švedskoj prijestonici u znak protesta protiv odluke Švedske akademije da uruči priznanje Austrijancu, koji je tokom ratova na teritoriji bivše Jugoslavije podržavao režim Slobodana Miloševića i koji otvoreno negira da se u Srebrenici dogodio genocid.

“Čestitao mu je i dao nagradu. Sad ja svoju vraćam, sad ja svoju vraćam”, rekla je ona pred okupljenima s medaljom u ruci. Okupljeni su joj glasno aplaudirali i uzvikivali njeno ime.

Prisjetila se i ratova na Balkanu, odakle je izvještavala i ukazivala na zločine koji se događaju. Govorila je o smradu raspalih tijela i užasima kojima je svjedočila.

“Dok god živim, svjedočit ću da istina o užasnom ratu nikad ne bi bila negirana”, dodala je.

“Ko na Akademiji želi ići u pakao? Ovo nisu nepoznate stvari. Bila sam prije ponosna na Akademiju, Nobelova nagrada bila je svake godine velika stvar za Švedsku. Sada osjećam sramotu i krivicu.”

Brojne kontroverze

U stokholmskom Konserthusu (Koncertna kuća) uručene su Nobelove nagrade za 2019, uključujući i nagradu za književnost Peteru Handkeu.

Dodjela nagrade austrijskom književniku izazvala je brojne kontroverze i negodovanje javnosti zbog njegove podrške režimu Slobodana Miloševića tokom ratova u bivšoj Jugoslaviji te su tim povodom i na dan uručenja priznanja organizirani protesti.

Ceremonija je protekla uz bojkot iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Kosova, Sjeverne Makedonije, Albanije i Turske. Spontani protesti, uoči formalnog uručivanja nagrade, održani su ispred Memorijalnog centra Potočari u Srebrenici, a poslije toga i u švedskoj prijestonici.

Okupljeni su minutom šutnje odali počast žrtvama genocida počinjenog u Srebrenici u ljeto 1995. i žrtvama ratnih djelovanja u cijeloj Bosni i Hercegovini.

Izvor: Al Jazeera i agencije


Povezane

Više iz rubrike Balkan
POPULARNO