Handkeu uručena Nobelova nagrada za književnost

U stokholmskom Konserthusu (Koncertna kuća) uručene su Nobelove nagrade za 2019., uključujući i nagradu za književnost Petera Handkea.

Dodjela nagrade austrijskom književniku izazvala je brojne kontroverze i negodovanje javnosti zbog njegove potpore Miloševićevu režimu tijekom ratova u bivšoj Jugoslaviji te su tim povodom i na dan dodjele priznanja organizirani prosvjedi.

Reakcija novinara koji su izvještavali o ratu u BiH o dodjeli Nobelove nagrade Handkeu

 

Ceremonija je protekla uz bojkot iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Kosova, Sjeverne Makedonije, Albanije i Turske, javlja Anadolija.

Spontani su prosvjedi, uoči formalnog uručivanja nagrade, održani ispred Memorijalnog centra Potočari u Srebrenici, a poslije dodjele nagrade i u Stockholmu.

Okupljeni su minutom šutnje odali počast žrtvama genocida počinjenog u Srebrenici u ljeto 1995. godine kao i žrtvama ratnih dejstava u cijeloj BiH.

“Žalosno i sramotno da se nagrada koju je Alfred Nobel smislio za ljude koji doprinose čovječanstvu u pozitivnom smislu dodjeljuje čovjeku koji dovodi do podjela, koji dovodi do negiranja činjenica, negiranja ubistava, masovnih ubistava i genocida”, kazao je za Al Jazeeru Satko Mujagić, nekadašnji logoraš iz Prijedora. Prosvjedi su, kaže, “privukli veliku pažnju ljudi iz cijele Evrope”.

Tahirović: ‘Ista politika kao Hitlerova’

Na prosvjed u Stockholmu, kako je i najavljeno, došli su predstavnici Regionalnog saveza udruženja logoraša regije Banja Luka, Pokreta Majke enklava Srebrenica i Žepa, Udruženja žrtava i svjedoka genocida te drugih udruga.

Murat Tahirović, predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida, nakon dodjele Nobelove nagrade za književnost poručio je kako je “ovo poraz civilizacije i Evropske unije” te kako je Švedska akademija, na neki način, izgubila svoj smisao, prenosi Anadolija.

“Ono što su naumili to su i uradili. Nakon 80 godina i pokušaja da se Nobelova nagrada dodijeli Adolfu Hitleru i neuspjeha uspjeli su nakon 80 godina dodijeliti nekome ko zastupa približno istu politiku”, rekao je.

Smatra kako je to “poraz civilizacije, Evropske unije, koja je donijela četiri rezolucije kojima štiti negiranje genocida u Srebrenici”.

“Na neki način, poraz i nas koji smo na neki način pokušali da ukažemo na određene činjenice. Nažalost, nismo uspjeli. Akademija nauka i umjetnosti Švedske je ostala pri svom stavu i dodijelila nagradu čovjeku koji negira zločine, koji podržava počinioce zločina. Akademija nauka je ovim činom, na neki način, izgubila svoj smisao”, dodao je Tahirović.

‘Dodatni gubitak nade’

Emir Suljagić, direktor Memorijalnog centra Srebrenica-Potočari, koji je također u Stockholmu, za Al Jazeeru kaže:

“U jednoj od knjiga za koju je [Handke] dobio Nobelovu nagradu napisao je da bosanski muslimani i nisu baš narod. Negira u potpunosti naše iskustvo, negira logore u Krajini, opsadu Sarajeva, pokolj Srebrenice i ideja da bi neko za takvo pisanje mogao dobiti Nobelovu nagradu je tako duboko anticivilizacijska da čovjek može osjećati ili fizičku muku ili strah”.

“Jedna od najbolnijih posljedica dodjele nagrade za preživjele žrtve genocida je dodatni gubitak nade da pravda postoji te da će normalan svijet osuditi sve ratne zločine počinjene u Bosni i Hercegovini, a negatore genocida staviti na margine društva i društvenih dešavanja. Nasuprot tim nadama, Akademija je odlučila da pomaže sve one koji osporavaju haške presude, počinjene ratne zločine, genocid nad Bošnjacima i pokušavaju da dovedu žrtve i počinioce u istu ravan”, naveo je Mirsad Duratović, predsjednik Regionalnog saveza udruženja logoraša iz Banje Luke.

Glas protiv dodjele Nobelove nagrade austrijskom književniku dignuli su i na Kosovu, te u Hrvatskoj, najavljujući da će bojkotirati događaj.

Komšić: ‘Nagrađen je genocid’

Reagirao je i predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić, rekavši kako je “danas u Stockholmu nagrađen genocid”, te da je dodjela nagrade “poražavajuća”.

“Oni koji su ga nagradili trebali bi da se duboko stide toga. Od dobitnika nagrade i čovjeka koji veliča genocid mržnja se mogla i očekivati, ali mržnja od strane onih koji su mu nagradu dali jeste poražavajuća”, rekao je Komšić.

Sada je pred čovječanstvom, dodao je, “zadatak da se izbori s mržnjom prema žrtvama genocida”.

“Ovo je čin mržnje prema žrtvama genocida. Pred čovječanstvom, pred nama svima, pred civilizacijom, ali u ovom slučaju i pred ljudima od knjige i riječi stoji zadatak da se izborimo s mržnjom prema žrtvama genocida u našoj državi”, kazao je Komšić.

Ponižavanje žrtava genocida

Prosvjed je večeras održan i u Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari, gdje su se okupile preživjele žrtve genocida koje su izrazile nezadovoljstvo i ogorčenje nakon što je austrijskom piscu Peteru Handkeu i službeno dodijeljena Nobelova nagrada za književnost, javlja Anadolija.

Preživjele žrtve genocida nisu krile ogorčenje, a dodjelu Nobelove nagrade za književnost Handkeu smatraju ponižavanjem žrtava genocida.

Ahmed Hrustanović kojem je ubijen otac u genocidu, poslao je snažnu poruku Švedskoj kraljevskoj akademiji u povodu dodjele nagrade Handkeu.

“Četiri su sestre bile Zehta, Kadira, Fatima i Zehra. Njima je ubijeno 13 sinova. Zehti je ubijeno pet sinova Amil, Halid, Nazif, Avdija i Dahmo. Mojoj neni Kadiri ubijena su tri sina – Rifet, Hajrudin i Hazim. Fatimi su ubijeni sinovi Mehan i Fajko. I Zehri su ubijeni sinovi Sado, Sevdet i Asim. Njih četiri su bile sestre, i njima su ubijeni sinovi. Mislim da veća poruka Švedskoj kraljevskoj akademiji s ovog mjesta ne treba. U pitanju je samo jedna porodica. To je samo jedno gledište na genocid. Mi moramo govoriti, da se naš glas čuje širom svijeta”, rekao je Hrustanović.

Negiranje genocida postalo konstantno

Fadila Efendić, predsjednica udruženja “Srebreničke majke” kaže da preživjele žrtve nikada neće zaboraviti genocid, ali da su i ogorčene zbog svega što se događa.

“Nikada nećemo zaboraviti ono što nam se desilo. Negiranje genocida je postalo konstantno, a sa dodjelom nagrade Handkeu se otišlo korak dalje. Očigledno, mnogi nemaju razumijevanja i osjećaja prema žrtvama genocida. Ovaj pisac negira genocid, veliča ratne zločince. Nas ne čudi da postoji takav pisac, biće ih takvih još, ali je poražavajuće da mu je dodijeljena Nobelova nagrada”, kazala je Efendić.

Ipak, smatra da je ohrabrujuća činjenica da se veliki broj ljudi širom svijeta usprotivio i iskazao nezadovoljstvo zbog dodjele nagrade Handkeu.

“Ohrabruje nas da je veliki broj osoba iz javnog života, poznatih svjetskih ličnosti izrazilo negodovanje zbog nagrade ovom piscu. Mi ne smijemo da šutimo, naš glas se mora čuti, jer je mi govorimo istinu”, rekla je Efendić.

‘Ohrabrujuća poruka za zločince’

Sadmiru Nukiću je u genocidu ubijen otac. Mišljenja je da je dodjela Nobelove nagrade Handkeu “ohrabrujuća poruka za zločince”.

“Ružna poruka za žrtve genocida, a s druge strane ohrabrujuća poruka za zločince. Meni je žao što Međunarodna zajednica i svijet ne izvlače pouke iz prošlosti, nego je ovo dodatni vjetar u leđa negatorima genocida i zločincima. Posljedice će tek da se osjete. Nije ovo poniženje za žrtve prvo, bilo ih je dosta u prošlosti, ali dodjelom ove nagrade jednom ovakvom čovjeku došlo je do dna”, smatra Nukić.

Dobitnik Nobelove nagrade za književnost poznat je po kontroverznim stavovima prema događanjima na ovim prostorima, odnosno po tomu što je negirao genocid u Srebrenici i pozvao na obranu Slobodana Miloševića, bivšeg predsjednika Srbije i Savezne Republike Jugoslavije te haškog optuženika za ratne zločine.

Izvor: Al Jazeera i agencije


Povezane

Više iz rubrike Balkan
POPULARNO