Brammertz nezadovoljan saradnjom u procesuiranju ratnih zločina

Glavni tužitelj Mehanizma za međunarodne kaznene sudove u Den Haagu Serge Bramertz izrazio je u utorak nezadovoljstvo regionalnom suradnjom i žaljenje zbog spore dostave dokumentacije neophodne u procesima koji se vode pred Mehanizmom, koji je sljednik Međunarodnog suda za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije.

Sa srbijanskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem razgovarao je u Beogradu o predstojećem izvješću haškog tužitelja Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda, postupcima koji se pred Mehanizmom vode protiv državljana Srbije te rezultatima rada Tužiteljstva, kao i o pomoći u izgradnji institucija i prenošenju znanja pravosudnim tijelima Srbije.

Vučić je kazao da je suradnja Srbije i Mehanizma dobra te da će Beograd, unatoč neslaganju o nekim pitanjima, nastaviti jačati suradnju s Tužiteljstvom, navodi se u priopćenju iz njegova ureda, na koje se poziva Hina.

Pripreme pred Vijeće sigurnosti UN-a

Vučić je zahvalio Brammertzu na prijedlogu da “nadležne institucije u Srbiji učestvuju u zajedničkim programima kroz koje bi Tužilaštvo, u vidu obuke i drugih oblika podrške, pomoglo primenu Strategije za ratne zločine”, dodaje se u priopćenju.

U okviru posjeta Beogradu, koji je uslijedio zbog priprema za podnošenje redovitog izvješća Vijeću sigurnosti UN-a o radu Tužiteljstva početkom prosinca, Brammertz se sastao i sa srbijanskom ministricom pravosuđa Nelom Kuburović.

Suradnja Mehanizma i službenog Beograda ocijenjena je “dobrom”.

Brammertz je pozdravio povećanje broja zamjenika javnih tužitelja u Tužilaštvu za ratne zločine Srbije i poručio da će Mehanizam nastaviti s potporom obuke njihovih zaposlenika kako bi se unaprijedili znanja i vještine potrebni u predmetima procesuiranja ratnih zločina, priopćilo je Ministarstvo pravosuđa Srbije.

Optužnice uglavnom ustupljene iz BiH

Navodi se kako im je Brammertz sugerirao da “treba raditi na daljnjem jačanju regionalne suradnje u procesuiranju ratnih zločina”.

Srbija je u veljači 2016. usvojila Nacionalnu strategiju za procesuiranje ratnih zločina, a ocjena nevladine organizacije Fond za humanitarno pravo jest da “suđenja za ratne zločine i dalje traju nerazumno dugo” te da “nije zabeležen napredak u području procesnih prava žrtava”, dok se “broj nestalih osoba ne smanjuje očekivanom dinamikom”.

Od 21 optužnice, koje su podignute od usvajanja Nacionalne strategije, najmanje 18 nije rezultat početnog rada Tužilaštva za ratne zločine Srbije nego su ustupljene iz Bosne i Hercegovine, navodi u ovogodišnjem izvješću Fond za humanitarno pravo.

Izvor: Agencije