Sud za ljudska prava: Izbori u Mostaru moraju biti održani

Europski sud za ljudska prava objavio je presudu kojom se Bosni i Hercegovini nalaže da mora izmijeniti zakonodavstvo kako bi se omogućilo održavanje demokratskih izbora u Mostaru.

Sud u Strasbourgu u predmetu “Baralija protiv Bosne i Hercegovine” jednoglasno je odlučio da je došlo do povrede Europske konvencije o ljudskim pravima, odnosno kršenja opće zabrane diskriminacije.

Presuđeno je da je podnositeljici predstavke Irmi Baraliji nastalom pravnom prazninom onemogućeno da glasa i bude birana na lokalnim izborima.

“Pravna praznina nastala je propustom vlasti da izvrše odluku Ustavnog suda [Bosne i Hercegovine] iz 2010., koja se ticala odredaba koje su regulirale lokalne izbore u Mostaru, te nalagala vlastima da usklade te odredbe s Ustavom [Bosne i Hercegovine]. To je za posljedicu imalo situaciju gdje su posljednji lokalni izbori u Mostaru održani 2008. te gdje je gradom upravljao gradonačelnik, koji od 2012. nije imao potrebni demokratski legitimitet”, navedeno je u presudi.

Država mora izmijeniti zakone

Ukazano je kako “takva situacija nije bila sukladna načelu vladavine prava” te Sud “stoga nije mogao prihvatiti argument vlade da je višegodišnje kašnjenje u izvršenju odluke bilo opravdano potrebom da se dođe do dugoročnog i održivog rješenja za podjelu vlasti te da se očuva mir i omogući dijalog između različitih etničkih skupina u Mostaru”.

“Tužena država stoga je prekršila svoju obvezu da poduzme mjere da zaštiti podnositeljicu predstavke od diskriminatornog postupanja na< temelju njezina mjesta prebivališta i da održi demokratske izbore u Mostaru”, piše u presudi.

Zbog toga je državi Bosni i Hercegovini naloženo da “mora izmijeniti relevantno zakonodavstvo najkasnije u roku šest mjeseci nakon što presuda postane konačnom”.

Irma Baralija, predsjednica Gradskog odbora Naše stranke u Mostaru, tužila je prošle godine državu Bosnu i Hercegovinu pred Europskim sudom za ljudska prava jer joj nije omogućila da bira i bude birana u dvama izbornim ciklusima u kojima nisu održani lokalni izbori u Mostaru.

Osim što se žalila da zbog neizvršenja odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, ne može glasovati ni biti birana na lokalnim izborima, podnositeljica predstavke ukazala je kako je to diskriminacija na temelju mjesta prebivališta.

Posljednji lokalni izbori 2008.

Odgovornom za neodržavanje lokalnih izbora u Mostaru smatra državu Bosnu i Hercegovinu, za koju kaže da “svih ovih godina nije učinila ništa da spriječi i sankcionira kršenje građanskih prava”.

Posljednji su put lokalni izbori u Mostaru održani 2008. i otad je na čelu grada Ljubo Bešlić (Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine), a mandat tada izabranom Gradskom vijeću okončan je prije sedam godina.

Uzaludna je bila i u međuvremenu donesena obvezujuća presuda Ustavnog suda Bosne i Hercegovine kojom su naloženi promjena Statuta Grada Mostara i utvrđivanje izbornih pravila, a koju nisu uspjele dogovoriti stranke i koju nije provela Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine – izbori nisu održani ni 2012. ni 2016.

Sud u Strasbourgu također je naznačio kako bi mogao izravno intervenirati i nametnuti “privremeno rješenje” kojim bi bio reguliran način provedbe izbora u Mostaru ne bude li presuda provedena u roku šest mjeseci.

Baralija: Mostaru ne treba poseban status

Komentirajući presudu, Baralija je rekla kako bi odluka Europskog suda “trebala biti provedena dogovorom u Parlamentu Bosne i Hercegovine” te da Mostaru “ne treba poseban status”.

“Želim da živim u normalnom gradu. Ni moj grad ni moji sugrađani ni po čemu se po svojim željama ne razlikuju od ljudi koji žive u bilo kojem dijelu svijeta, niti u Bosni i Hercegovini. Želimo čist grad, želimo da nas se uključuje u procese donošenja odluka, trebamo da znamo procese donošenja odluka, da znamo kako se troši naš novac. Želimo vrlo jednostavne stvari koje žele građani i građanke bilo gdje i zato nama ne treba posebno rješenje jer naše potrebe nisu posebne, ni po čemu nisu različite”, rekla je Baralija na konferenciji za novinare u Sarajevu.

Vjeruje da će lokalni izbori u Mostaru biti provedeni sljedeće godine, uz napomenu da “domaći političari imaju odgovornost prema građanima”.

“Izgovor ‘Nismo mi krivi, kriv je neko drugi’ više ne pije vode. Šta su SDA ili HDZ poduzeli ili uradili po tom pitanju? Haj'mo svi prijedloge na sto, pa da vidimo čiji je najbolji. Loptica je sada na strani Parlamenta Bosne i Hercegovine”, rekla je Baralija.

Advokatica: Nezamislivo da se ne postupi po presudi

Odvjetnica Dženana Hadžiomerović, koja je zastupala tužbu Baralije protiv Bosne i Hercegovine pred Europskim sudom za ljudska prava, također je kazala kako je iznimno zadovoljna presudom, posebice stoga što je ona izvršna, a ne samo “utvrđujuća”, kakve su druge presude u slučajevima, poput onog “Sejdić–Finci”, kojima je utvrđeno kako se u Bosni i Hercegovini primjenjuju diskriminirajuća izborna pravila.

Hadžiomerović je posebice istaknula kako presuda sadrži i odredbu koja Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine nalaže da on nametne privremena rješenja za način provedbe izbora u Mostaru ne izmijene li vlasti izborni zakon u roku šest mjeseci.

“Vladavina prava u Bosni i Hercegovini postepeno se uspostavlja”, kazala je odvjetnica, dodajući kako je nezamisliva situacija u kojoj Ustavni sud ne bi postupio po presudi Europskog suda.

Podnositeljici tužbe država je, zbog uskraćivanja njezinih građanskih prava, dužna isplatiti odštetu od 5.000 eura.

Izvor: Al Jazeera i agencije