Hahn: Francuska očito ne želi nikakvo trenutno proširenje EU-a

To što će za vrijeme hrvatskog predsjedavanja EU-om proširenje Unije na Zapadni Balkan ponovo biti ista tema Hahn smatra „beskonačnom pričom“ (EPA)

Evropski komesar za proširenje i susjedsku politiku Johannes Hahn oštro je kritizirao odbijanje početka pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, uz ocjenu da su realno-političke posljedice po dvije države katastrofalne i da je mnogo potencijalne nestabilnosti u budućnosti.

Hahn je u intervjuu agenciji APA kazao da je otvoreno pitanje je li riječ o trajnom vetu Francuske, prenosi Tanjug.

„Iskreno rečeno, nakon odluke Vijeća EU-a, ne želim reći, bespomoćni smo. Treba uvijek imati u vidu proporcije, da se 25 zemalja izjasnilo za”, rekao je, kritikujući princip donošenja jednoglasnih odluka u Vijeću EU-a, prije svega u vanjskoj politici, jer se to, ocjenjuje, pokazalo neefektivnim.

Razočaran u Macronovu politiku

Hahn je ukazao da Macron zahtjeva da se EU mora najprije interno razviti prije daljih koraka i da su taj stav zastupale i pojedine druge članice, ali da je njegov argument uvijek bio, u čemu nije jedini, da ove stvari treba da se odvijaju paralelno.

„I jedno i drugo traje godinama i ako bismo slijedili Macronovu liniju onda bi jedno išlo za drugim, a to bi u praksi dovelo do toga, po pitanju pristupne perspektive, da će ona uslijediti za 30 godina. To, međutim, nije nikakva perspektiva, a ni podsticaj za reforme“, poručuje.

Prije ljeta je, kako kaže, bio pun nade nakon posjete Macrona Beogradu, ali na jesen predsjednik Francuske se vratio svom stavu.

„Očigledno Francuska trenutno ne želi nikakvo proširenje“, konstatovao je Hahn, prenosi Tanjug.

To što će za vrijeme hrvatskog predsjedavanja EU-om ponovo biti ista tema Hahn smatra „beskonačnom pričom“.

„Možeš jednom odložiti, i tada može imati argumente. Može se čak i drugi put obrazložiti, kada su rokovi njemačkom Bundestagu bili pretijesni. Ali iskreno rečeno sada više nema argumenata. Povjerenje, po ovom pitanju, u EU-u ekstremno je oštećeno“, ukazao je.

Kaže da je želja za reformom metodologije ispravna, ali dodaje da se ne radi ni o prijedlogu, već samo „ubačenom pojmu“.

Zvaničnom Parizu je poručio i da prijem nije ireverzibilan, ukazujući na Kopenhaške kriterije.

Kao primjer je naveo da su pregovori sa Srbijom počeli poglavljima koji se tiču vladavine prava i da će time i biti završeni.

Također, dodaje, postoji klauzula koja dozvoljava prekid pregovora, ako se ustanovi nazadovanje.

‘Novac iz EU održiviji od kredita iz Kine’

Upitan da li aktuelni razvoj dalje povećava uticaj Kine, Rusije i Turske u regionu, Hahn je kazao da tri četvrtine trgovine Zapadni Balkan obavlja sa Evropom, i da se u tome ništa neće promijeniti.

U Srbiji je, navodi Hahn, Austrija najveći strani investitor.

„To nije tako spektakularno kao kada Kina kupi željezaru. Međutim za razvoj zemalja je novac iz EU-a održiviji od kredita iz Kine”, kazao je on.

Aktuelnom odlukom Vijeća EU-a stvoreno je mnogo potencijalne nestabilnosti u budućnosti, kazao je Hahn dodajući da je nije radostan što nije mogao da završi svoj rad, posebno zato što se oko Sjeverne Makedonije intenzivno angažovao.

Ocijenio je i da prijevremeni izbori u Sjevernoj Makedoniji pokazuju koliko je fragilna unutrašnjopolitička situacija u tim zemljama.

„Za Srbiju i Kosovo je dalje od ogromnog značaja da postoji pozitivan dijalog. U BiH je potrebno ustavno pravilo koje je u saglasnosti sa evropskim pravom, kako bi se omogućila dugoročna pristupna perspektiva. Nažalost šansa je propuštena da se pristupnim pregovorima sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom uputi signal pozitivne motivacije“, rekao je.

O njegovom potencijalnom nasljedniku, mađarskom ambasadoru u EU-u Oliveru Varhelyiju, Hahn kaže da je “svestrani diplomat, koji sigurno može ispuniti svoju dužnost”.

Izvor: Agencije