Bosanska ideja je oduvijek prepreka fašističkim pokretima

U Centru za kulturu Mostar održana je Javna rasprava „Bosanska država u vidicima osporavanja i obnova“ (Facebook/Mostarsko ljeto)
U Centru za kulturu Mostar održana je Javna rasprava „Bosanska država u vidicima osporavanja i obnova“ (Facebook/Mostarsko ljeto)

U Centru za kulturu Mostar održana je Javna rasprava „Bosanska država u vidicima osporavanja i obnova“ koju je pomenuta institucija oganizovala zajedno sa Centrom za strategijske studije Međunarodnog foruma Bosna, a u okviru manifestacije „Mostarsko ljeto 2018“.

Cijela historija bosanskog naroda i njegove države u gotovo 1000 godina je neprestani pokušaj razaranja te države i tog naroda, te njihova odbrana, kazao je Rusmir Mahmutčehajić, predsjednik Međunarodnog foruma Bosna, dodajući da knjiga koja je povod za večerašnji razgovor nosi naziv „O antibosanstvu: Muke života u tuđim predstavama“.

„Kad sve to saberete, šta se događalo sa ovim bosanskim narodom, sa njegovom državom, možete zaključiti da, ipak, taj narod ima neku unutrašnju snagu. On se odupro brojnim pritiscima izvana i iznutra i on se danas nalazi na velikoj raskrsnici. Radi se o tome hoće li obnoviti svoju svijest o sebi kao kulturnoj, političkoj, ekonomskoj posebnosti, kao narod koji ima sve razloge da postane politički osviješten, da preuzme sudbinu u svoje ruke , da se oslobodi brojnih predrasuda, kakve su, recimo, traženje podrške od sila izvana, prije svega od iluzija orijentalizma, fundamentalizma koji su de facto otrovi za taj narod.“, objasnio je Mahmutčehajić.

‘Bosna je zemlja raskošne pluralne kulture’

Istakao je da je ovo prvi razgovor o pomenutoj knjizi, te naglasio da cijela naša slika, koja nam je nametana o tim neprijateljskim poduhvatima o našoj zemlji, našem narodu, o religijskoj pluralnosti naše zemlji, o nacionalizmima kao o načinima razaranja ove zemlje, je tema večerašnjeg razgovora i o tome treba neprestano razgovarati.

„Stanje u našoj zemlji i u našem društvu danas je krajnje teško. Ono je rezultat zbrke i nerazumijevanja među nama i našim ljudima. Osviještenja ili otkrivanja Bosne kao predragocjene vrijednosti je na nama, neće nam to niko dati. Dugo vremena, kroz gotovo dva stoljeća, nacionalizmi su Bosnu pretvarali u nešto što nema budućnost. Moje duboko uvjerenje je da je Bosna zemlja raskošne pluralne kulture. To je zemlja koja pripada njenim katolicima, pravoslavcima, muslimanima, jevrejima, romima, svima onima koji tu žive. Oni su danas između sebe razdijeljeni, sukobljeni, i njihova budućnost je jedino u tome da se nađe okvir u kojem će oni graditi tu budućnost.“, poručio je predsjednik Međunarodnog foruma Bosna, Rusmir Mahmutčehajić.

‘Bosanska ideja je strahovito moćna ideja’

Taner Aličehić, predsjednik Centra za strategijske studije Međunarodnog foruma Bosna, izrazio je zadovoljstvo saradnjom sa organizatorima Mostarskog ljeta na organizaciji javne rasprave na već pomenutu temu. Naglasio je da se sada nalazimo u periodu bosanske države kada nakon dužeg perioda imamo mogućnost da o ovome javno i normalno raspravljamo, da kroz razgovor razotkrijemo sve zablude i laži koje su decenijama prikrivale pravu historiju i realnost kada su u pitanju bosanska država i njen narod.

„Naša želja je da se uz večerašnji razgovor i mnogi Mostarci upoznaju sa svim razlozima zašto je u okruženju uporno tolika mržnja, toliko osporavanje spram bosanske države, spram njenih stanovnika, toliko razaranja ove države, najviše od njenih susjeda koji su faktički više zla nanijeli ovoj državi i njenom narodu nego svi drugi okupatori. Pretpostavljam da će ovo biti tema o kojoj će se sve češće govoriti širom cijele Bosne. Ovo je najvažnija tema za razgovor. Bosanska ideja je strahovito moćna ideja. Ona je uvijek bila brana i prepreka svim fašisoidnim idejama i nacističkim pokretima na ovom području. Bosanska ideja je uvijek bila rasadnik svega onog pozitivnog na ovim prostorim. Svjesni smo da se nalazimo ukliješteni između dvije ideologije, dva nacionalna pokreta koja su više zasnovana na mržnji. Bosanstvo je ljubav  i to je uvijek bio jedini naš način da odgovorimo tim mržnjama koje dolaze iz susjedstva.“, istakao je Taner Aličehić.

Javna rasprava je prevođena engleski jezik, tako su i posjetioci koji ne znaju bosanski jezik mogli razumjeti i učestvovati u istoj. Osim Aličehića i Mahmutčehajića, u raspravi su učestvovali Sonja Biserko predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava Srbije, Senadin Lavić profesor Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, Desmond Maurer predsjednik Centra za proučavanje historije Međunarodnog foruma Bosna, Esad Zgodić profesor Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu. 

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Više iz rubrike Balkan
POPULARNO